Durga Puja
| Durga Puja | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština UNESCO | |
.JPG) | |
| Država |  Indija |
| Regija | Azija |
| Godina upisa | 2021. |
| Ugroženost | - |
| Poveznica | UNESCO:00703 |
Durga Puja [dʊrɡaː puːdʒaː] svečanost je bitna u hinduizmu, poznata i kao Durgotsava, a čin je štovanja popularne božice Durge,[1] koja je najvažnije božanstvo u šaktizmu, hinduističkoj sekti čiji pripadnici slave Šakti (Shakti), stvoriteljsku moć Vrhovnog Bića. Svečanost je vrlo popularna u Zapadnom Bengalu, Assamu, Tripuri, Odishi, Bangladešu i Nepalu, smatrana ključnom u šaktizmu te je obilježena recitiranjem hvalospjeva, darivanjem, posjećivanjem rođaka, gozbama i procesijama.
Mitologija spominje Durgu kao oblik Devi („Božica”), koja predstavlja žensku snagu. Durga Puja događa se kad i festival Navaratri, a osim Durge, božanstva proslavljena tijekom festivala — Lakšmi (božica obilja), Sarasvati (božica znanja i glazbe), Ganeša (bog novih početaka) i Kartikeja (bog rata) važna su u kulturi i religiji zbog povezanosti sa srećom. Ta su božanstva, prema bengalskim tradicijama, Durgina djeca te je Durga viđena kao majka koja posjećuje svoju djecu. Durga je smatrana Velikom majkom i ratnicom. Premda je Durga Puja drevni običaj, čije je uporište tekst Devi Mahatmya, pravi korijeni običaja nisu jasni. Svečanost je postala vrlo popularna u Britanskoj Indiji, a danas je bitna i za Indijce u dijaspori.
Tijekom Durge Puje, štovatelji izvode simboličnu žrtvu, spaljivajući prikaz demona zvanog Mahishasura, koji je spomenut u svetom tekstu kao oličenje zla. Postoje i životinjske žrtve, premda rjeđe.
Prije početka festivala, mlađi članovi zajednice skupljaju donacije i izrađuju prikaze, koje danas često prikazuju pobjedu božice nad zlom koje se događa odbačenima i prezrenima, poput prostitutki, ali pobjeda božice predstavlja i slavljenje ženstvenosti i duhovnosti.
Izvori i bilješke
- ↑ Bradley, Cynthia. 2012. Denise Cush; Catherine Robinson; Michael York (ur.). Encyclopedia of Hinduism. Routledge. ISBN 978-1-135-18979-2
- Banerjee, Sudeshna (2004). Durga Puja: Yesterday, Today and Tomorrow. Rupa and Co, Kolkata. ISBN 81-291-0547-0.
- Bhattacharyya, BK. 6. listopada 2008. Earthen sculptures of Goddess Durga. The Assam Tribune. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2012.
 | Kulturna baština (37) | Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Svetišta kraljevstva Hoysala (Chennakeshava hram u Beluru, Hoysaleswara i Chennakeshava hram u Somanathapuri) (2023.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Maratski vojni krajolik Indije (2025.) • Moidami, grobni humci dinastije Ahom (2024.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Santiniketan (2023.) • Drevno budističko nalazište Sarnath (2026.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna baština (7) | Nacionalni park Kaziranga (1985.) • Nacionalni park Keoladeo (1985.) • Nacionalni park Manas (1985.) • Nacionalni parkovi Nanda Devi i Dolina cvijeća (1988.) • Nacionalni park Sundarbans1) (1987.) • Nacionalni park Velikih Himalaja (2014.) • Zapadni Gati (2012.) | ||
| Mješovita baština (1) | Nacionalni park Khangchendzonga (2016.) | ||
| Nematerijalna svjetska baština (14) | Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskrtsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.) | ||
1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša. 2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. 3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] | |||
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.