Gudci
| Gudci | |
|---|---|
| Država | |
| Županija | |
| Općina/grad | Velika Gorica |
| Najbliži veći grad | Velika Gorica |
| Površina | 3,8 km2 [1] |
| Visina | 160 mnm |
| Koordinate | 45°39′29″N 15°59′06″E / 45.658°N 15.985°E |
| Stanovništvo (2021.) | |
| ukupno | 384 [2] |
| – gustoća | 101 st./km2 |
| Odredišna pošta | 10412 Donja Lomnica [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)1 |
| Autooznaka | ZG |
|
Gudci na zemljovidu Hrvatske | |
Gudci su naseljeno mjesto u Zagrebačkoj županiji na obroncima Vukomeričkih gorica. Prema popisu stanovništva iz 2021. u naselju živi 384 stanovnika. Proteže se na površini od 3,8 kvadratnih kilometara. Gustoća naseljenosti iznosi 101 stanovnik po kilometru četvornom. Dan mjesta je uvijek prva nedjelja u mjesecu rujnu kada je u selu organizirana svečanost svete mise. Od 1910. do 1948. godine selo je iskazivano pod imenom Guci.
Stanovništvo 1857. – 2011.
| broj stanovnika | 62 | 83 | 79 | 95 | 121 | 152 | 161 | 187 | 175 | 179 | 184 | 159 | 163 | 185 | 321 | 374 | 384 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- Stanovništvo po spolu: muško – 157 – 48,90 % žensko – 164 – 51,10 %
- Stanovništvo po starosti
- mlado (0 – 19) – 84 ili 26,16 %
- zrelo (20 – 64 – 188 ili 58,56 %
- staro (65 i više) – 49 ili 15,26 %
- Indeks starosti – 85,71 %
- Koeficijent starosti – 28,91 %
- Podrobnije informacije o starosti stanovništva
- 0 – 9 – (41) – 12,77 %
- 10 – 19 – (43) – 13,39 %
- 20 – 29 – (35) – 10,90 %
- 30 – 39 – (47) – 14,64 %
- 40 – 49 – (50) – 15,57 %
- 50 – 59 – (33) – 10,20 %
- 60 – 69 – (45) – 14,01 %
- 70 – 79 – (24) – 7,47 %
- 80 – 89 – (2) – 0,62 %
- 90 i više – (1) – 0,31 %
Podaci o broju stanovnika sela Gudci iz župnog dvora Dubranec
- 1799. – 56
- 1826. – 67
- 1848. – 65
- 1900. – 118
- 1910. – 162
Povijest naselja
Gudci su ime dobili po poznatom turopoljskom glazbenom sastavu – gudcima; bila su to tri svirača gudačkih instrumenata: dviju violina i bajsice (vrste malog bajsa). Takvih muzičkih sastava više nema ali im je naziv mjesta sačuvao uspomenu. Poviše Gudca nalaze se vinogradi Kostanjevec (po kostanjima). Kostanjevački se posjedi spominju 1279. godine; 1428. navode se kao selo, čije su posjede kupili Donjolomničani te zasadili vinograde o kojima se govori 1454. Od 16. st. nadalje selo Kostanjevec više se ne spominje, vjerojatno su ga opustošili Turci. Tu su ostali samo vinogradi s klijetima. Kostanjevec se danas zajedno s Jankovkama i Kolosečem nalazi u sastavu sela Gudci.
Uprava
Mjesna samuprava se sastoji od 5 člana na čijem je čelu Dražen Meštrović
Gospodarstvo
Gudci imaju veliki potencijal za razvoj turizma i to ponajviše zbog očuvanih šuma i razvoju vinogradarstva. U Gudcima već postoje brojni vinogradi, ponajviše u Kostanjevcu i Jankovkama koja su i poznata vikend naselja s brojnim vikend kućama i vikendašima koji ovdje dolaze na odmor i razonodu, uglavnom, iz velikih gradova poput Zagreba ili Velike Gorice.
Zemljopisni smještaj
Gudci su mjesto u Zagrebačkoj županiji i u administrativnom sastavu grada Velika Gorica. Nalaze se unutar granica župe Majke Božje Sniježne čije je sjediše u Dubrancu. Gudci su 4. selo u župi po veličini i po broju stanovnika iza Donjeg Dragonošca (525), Donjih Trputaca (381) i Dubranca (338), a ispred Markuševca Turopoljskog (313), Gornjeg Dragonošca (246) i Gustelnice (125). Jugoistočno od sela se nalazi selo Šiljakovina (720 stan.), zapadno se nalaze sela Markuševec Turopoljski (313) i Donji Dragonožec (525). Sjeverno se nalazi selo Lukavec (1023), a južno je selo Dubranec (338).
Selo se smjestilo na dva brijega između kojih teče potok Peščenjak.
Promet
Gudci su s većim gradovima povezani autobusnim linijama ZET-a za Zagreb (166, 311, 313) i za Veliku Goricu (322). Uz selo prolazi županijska cesta koja povezuje selo Dubranec i okolna sela s Lukavcem, Hrašćem Turopljskim te naposljetku brzom cestom Zagreb – Velika Gorica.
Zanimljivosti
U Kostanjevcu se do nedavno nalazio stari hrast lužnjak za kojeg se vjeruje da je tu još iz doba Turaka pa se zato zvao i "turski hrast". Opseg hrasta bio je 5,55 m u prsnoj visini, promjer mu je bio oko 2 m, a visina preko 20 m. Bio je zaštićen kao spomenik prirode. Nažalost hrast se počeo sušiti pa su ga posjekli i za Turopoljsko Jurjevo izložili ispred Starog grada Lukavca gdje se nalazi i danas.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
Vanjske poveznice
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
