Etil
U organskoj kemiji, etilna skupina (skraćeno Et) je alkilni supstituent formule −CH2CH3, izveden iz etana (C2H6). Etil se koristi u nomenklaturi organske kemije Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) za zasićeni dio s dva ugljika u molekuli, dok se prefiks "et-" koristi za označavanje prisutnosti dva atoma ugljika u molekuli.
Etiliranje
Etiliranje je postupak stvaranja spoja uvođenjem etilne skupine. Najrašireniji primjer ove reakcije je etiliranje benzena s etilenom da bi se dobio etilbenzen, prekursor stirena, koji je prekursor polistirena. Otprilike 24,7 milijuna tona etilbenzena proizvedeno je 1999.[1]

Mnogi spojevi koji sadrže etil nastaju elektrofilnim etiliranjem, tj. obradom nukleofila s izvorima Et+. Trietiloksonij tetrafluoroborat [Et3O]BF4 je takav reagens. Za dobre nukleofile koriste se manje elektrofilni reagensi, kao što su etil-halogenidi.
Friedel-Craftsovo alkiliranje
Etilbenzen se može pripraviti i Friedel-Craftsovim alkiliranjem. U toj reakciji koristit ćemo benzen i etil-klorid na primjer uz katalizator koji mora biti neka Lewisova kiselina, a to je najčešće AlCl3.

Friedel-Craftsovo aciliranje uz redukciju karbonilne skupine
Etilbenzen još možemo pripraviti Friedel-Craftsovim aciliranjem benzena s acil-kloridom uz katalizator kao onaj u Friedel-Craftsovim alkiliranjem. Nakon aciliranja moramo reducirati nastali spoj.

Stereokemija
U nesimetričnim etiliranim spojevima, metilenski protoni u etilnom supstituentu su dijastereotopni. Poznato je da kiralni reagensi stereoselektivno modificiraju takve supstituente.
Etimologija
Ime grupe izvedeno je iz Aethera, prvorođenog grčkog elementarnog boga zraka (i u to vrijeme opći izraz za sve vrlo hlapljive spojeve) i "hyle", što se odnosi na "stvari". Naziv "etil" skovao je 1835. godine švedski kemičar Jöns Jacob Berzelius.[2]
Izvori
- ↑ Welch, Vincent A.; Fallon, Kevin J.; Gelbke, Heinz-Peter (2005). "Ethylbenzene". Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry. doi:10.1002/14356007.a10_035.pub2. ISBN 3527306730.
- ↑ Godine 1834. njemački kemičar Justus Liebig tvrdio je da skupina C2H5 čini "radikal" (nakupina atoma koja nije podvrgnuta promjenama tijekom kemijskih reakcija). (Vidi: Justus Liebig (1834.) "Ueber die Constitution des Aethers und seiner Verbindungen" (O sastavu etera i njihovih spojeva), Annalen der Pharmacie, 9: 1–39.) U izvješću o Liebigovim otkrićima (i povezanom radu drugi), Berzelius je skovao nazive "metil" i "etil" za "radikala" CH3 odnosno C2H5. Od Jacoba Berzeliusa, Årsberättelsen om framsteg i fysik och kemi [Godišnje izvješće o napretku u fizici i kemiji] (Stockholm, Švedska: P.A. Norstedt & Söner, 1835.), str. 376: "Man får då ge namn åt etherradikalerna; man kan kalla den äldre C4H10, ethyl, den nyare C2H6, methyl, … " (Tada se mogu dati imena eterskim radikalima; može se nazvati stariji [onaj] C4H10, ethyl, noviji [jedan] C2H6, metil, … [Napomena: U to su vrijeme kemičari koristili pogrešne atomske mase (npr. 6 za ugljik umjesto 12, stoga se ovdje prikazani koeficijenti moraju podijeliti s dva.]) U svom prijevodu na njemački Berzeliusovog izvješća, njemački kemičar); Friedrich Wöhler je transliterirao "etil" kao "Aetil". (Vidi: Jöns Jacob Berzelius s Friedrichom Wöhlerom, prev., Jahresbericht über die Fortschritte der physischen Wissenschaften (Godišnje izvješće o napretku fizikalnih znanosti), 15: 381.)
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.