PROFILPELAJAR.COM

Erceg

Erceg (Herceg) je prezime koje u Hrvatskoj nose pretežito Hrvati katolici, a manji dio osoba s tim prezimenom, uglavnom u okolici Zadra, su pravoslavci koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Matica prezimena je u selu Rašćane kod Vrgorca. Po popisu stanovništva iz 2011. prezime Erceg je prvo po učestalosti u Vrgorskoj krajini i na 123. mjestu u Hrvatskoj.[1]

Sredinom 20. stoljeća u Hrvatskoj je bilo približno 1600 Ercega, a danas ih živi oko 2400 u 990 domaćinstava. Prisutni su u svim hrvatskim županijama, u 69 gradova i 131 manjem naselju, najviše u Splitu (330), Zagrebu (300), Šibeniku (210), Vrgorcu (130), te u Makarskoj (125). Prezime "Erceg" nosi i oko 500 osoba u Americi, približno 300 u Australiji, te oko 300 osoba u Novom Zelandu.[2]

Povijest prezimena

Prezime Erceg (Herceg) najvjerojatnije potječe od riječi herceg (starohrv. herceg < madž. herceg, od starovisokonjem. herizoho/herizogo, srednjovisokonjem. herzoge: vojskovođa, vojvoda; njem. Herzog), koja se u hrvatskoj historiografiji upotrebljava kao naziv (titula) za najvišega kraljeva zamjenika u Hrvatskoj.[3]

Titulu hercega upotrebljavao je i veliki vojvoda bosanski Hrvoje Vukčić Hrvatinić, koji je 1403. dobio titulu dux Spaleti, što se u onodobnim hrvatskim izvorima prevodilo kao herceg splicki. Nešto poslije Stjepan Vukčić Kosača (1435) naslijedio je od svojega strica Sandalja Hranića njegove zemlje i od 1448., nakon kraljevske potvrde svojih posjeda, nazivao se hercegom, isprva kao herceg humski i primorski, a zatim kao herceg od svetoga Save (prvi dokument s početka 1449). Nakon njegove smrti titulu hercega nosila su oba njegova sina – Vladislav i Vlatko. Njihovi su nasljednici sve do kraja XVI. st. rabili istu titulu te prezime Hercegović, a po tituli hercega Osmanlije su nakon osvajanja nekadašnjih zemalja Hranića-Kosača to područje nazvali Hercegovinom.[4] U te zemlje spadalo je i područje Zabiokovlja, odnosno sela Rašćane (Hrašćane) i Vrdol (Vrhdol).[5]

Nema povijesnih dokaza da su osobe koje su nosile (ili nose) to prezime eventualno potomci nekog od bosanskih hercega, ali to prezime nedvojbeno potječe od riječi (titule) herceg, a ne od naziva Hercegovina (kao što su prezimena Hercegovac/Hercegović ili Ercegovac/Ercegović). S obzirom na to da se glas "h" ranije nije upotrebljavao u svakodnevnom govoru ljudi iz tih krajeva, prezime se je počelo u tadašnjim maticama pisati kao "Erceg", što se zadržalo i do danas.

Prezime Erceg se prvi put spominje u sedamnaestom stoljeću kada se u vrijeme Kandijskog rata u Podgori, kao izbjeglice, spominju Petar, Tadija i Nikola Erceg (Herceg) iz Rašćana, a u Hercegovini (u okolici Ljubuškog) se pojavljuje tek sredinom osamnaestoga stoljeća i to najčešće u svom izvornom obliku "Herceg".[6]

U svojoj knjizi "Plemena Imotske krajine" fra Vjeko Vrčić piše da su se, "prema nesigurnoj predaji", Ercezi u Rašćanima Gornjim ranije prezivali Jurišići, ali nigdje nema povijesnih dokaza za to.[7]

Ercezi u Rašćanima

Na području nekadašnjeg jedinstvenog sela Rašćane Ercezi pretežito (i gotovo bez "primjesa") žive u tri zaselka: Gomila i Vodenjak u Rašćanima te Ercezi u Rašćanima Gornjim. Osim tih zaselaka, obitelji s prezimenom Erceg žive i u zaselcima Knezovići, Lužine, Sokoli i Zelići (svi u Rašćanima), gdje su se uglavnom naselili na ženino imanje.

Izvori

  1. ↑ http://www.prezime.net/Erceg
  2. ↑ https://actacroatica.com/hr/surname/Erceg/
  3. ↑ https://hr.wikipedia.org/wiki/Herceg
  4. ↑ HE//LZMK. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  5. ↑ Kreševska povelja - https://velikavinica.wordpress.com/2010/04/06/kresevska-povelja/
  6. ↑ https://www.geni.com/surnames/erceg
  7. ↑ fra Vjeko Vrčić, Plemena Imotske krajine, Imotski, 2015., str.236.
  • fra Vjeko Vrčić, Plemena Imotske krajine, Imotski, 2015., str.236.
  • Kreševska povelja

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.