Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. Sadržaj bez izvora može biti osporen i uklonjen.

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.

Buljani je hrvatska obitelj.

Na području Cetinskog kraja Bitelića, gdje je Buljanima glavno sjedište u Republici Hrvatskoj, tu su već odavno. Iako je bilo mnoštvo pojedinačnih ili migracija u manjim grupama, Buljani su prema mišljenju, došli u nekoj migraciji koja se događala u tim krajevima, u suradnji i dogovoru s Mlečanima radi obrane granice prema Otomanskom carstvu. Jednu takvu seobu predvodili su ramski franjevci. Na području Satrića, Dabra i Bitelića, pripadali su većoj skupini žiteljstva kojoj je na čelu bio harambaša Vučen, a zatim Grgur Buljan. Dobili su zemlje i pašnjake, obrađivali ih i na njima držala stada. Kada je harambaša Buljan sa svojom skupinom stigao, ne može se točno utvrditi kada, ali se u spisima mletačkog providura Moceniga javlja 1697. godine, kada ga moli da mu dade kuću u Dabru (selo nedaleko od Bitelića) i zemlje uz granicu, jer su se ljudi kojima je bio na čelu tu nastanili.

U pokušaju da srede stanje na tom području, u Splitu 1698., kod samoga providura, sastaju se vođe skupina novopridošlog stanovništva i dogovaraju razdiobu zemalja. Kako nije dobio mnogo zemlje s desne strane Cetine, Buljan traži da se nastani u Biteliću, gdje su njegovi potomci ostali do danas, unatoč kasnijem privremenom napuštanju tog područja.

Naime, iduće godine (1699.) sklopljen je Mir u Srijemskim Karlovcima i počeo je postupak razgraničenja između dojučerašnjih zaraćenih strana, tako što će kao granica biti određena rijeka Cetina, što znači da Dabar i Bitelić (koji su s lijeve strane Cetine) ostaju na turskoj strani. Zbog toga će Buljan i veći dio njegove skupine ljudi napustiti to područje i otići prema Muću (Postinje), gdje će vršiti službu serdara. Mali rat, nakon kojeg će se granica pomaknuti dalje prema istoku, na vrhove Dinare i Kamešnice, što će omogućiti povratak u Bitelić. Po povratku u Bitelić zemlje su ostale na obje strane što je povezivalo obitelj u jaku obiteljsku zajednicu s harambašom na čelu. Doista, kada se stanje stabiliziralo i kada je izvršen premjer i raspodjela zemlje, te napravljen i zemljišnik 1709., na području Postinja, Zelova,Satrića, Bitelića i Vrdova nalazi se banderija Buljan.

Harambaša Grgur Buljan s 29 čeljadi popisan je kao posjednik zemlje u banderije Pavla Bilandžića u Krušvaru kod Dicma. Alberghettijev zemljišnik (1725. – 1729.) u kojem su upisane zemlje dodijeljene žiteljima u sklopu banderija spominje se banderija Buljan, na čelu koje je harambaša Martina Buljana, a obuhvaćala je Postinje, Muć, Zelovo, Satrić i dijelom Bitelić i Vrdovo.

Kao obitelj bili su raštrkani na više mjesta, pa je zajednica slabila i u Sinju te je 1788. godine izvršena dioba između Ivana Buljana Krstinog iz Sinja i Ivana Buljana s braćom Matom i Jakovom pok. Jakova i Šimunom pok. Šimuna koji su živili u zajednici Buljana na Biteliću. Ovom diobom sinjski Krstini Buljani su se odvojili od seoskih bitelskih Buljana i od harambaške obitelji vezane za vojaštvo. Sinjski Buljani bave se trgovinom i postaju ugledna obitelj. I pored diobe dugo ostaju rodbinski vezani, čine jedni drugima znatne usluge u Sinju, te u pribavljanju poljoprivrednih i stočarskih proizvoda za trgovinu.

Danas, kao nekad davno, najviše Buljana žive u selu Bitelić, općina Hrvace.

• harambaša Vučen Buljan sin Frane, dovodi i organizira narod uz granicu s Otmanskim carstvom.
• harambaša Grgur Buljan sin Vučena, uspostavlja i organizira obranu granice prema Otmanskom carstvu.
• harambaša Martin Buljan sin Grgura, vodi banderiju koja obuhvaća Postinje, Zelovo, Satrić dio Bitelića i Vrdova.
• harambaša Josip Buljan zvani Ćaća sin Martina, zadnji harambaša u rodu Buljan, poslije njega se prelazi na seoske glavare.
• Ilija Buljan poznati trgovac i zakupac u Sinju.
• fra. Bonventura Buljan stariji - Bono 1724. god. obnašao službu lektora filozofije u sinjskom samostanu, 1757. god.gvardijan Sinjski
• fra. Bonventura Buljan - mlađi obnašao je službu gvardijana u Sinju 1794 - 1795. godine za njegovog gvardijanstva dovršena gradnja Gospina oltara.
• Vicko Buljan prvi dokumentirani i zapisani alkarski vojvoda 1834.godine, za vrijeme njegovog načelništva u Sinju dao sagraditi most preko rijeke Cetine u mjestu Han 1849. godine
• Antonio Buljan za vrijeme njegovog načelništva u Sinju dao sagraditi most preko rijeke Cetine u mjestu Trilj 1851.godine, doveo vodu od Šimčevih kuća na trg 1852.godine, 1853. godine dao popločati trg s obje strane.
• Marko Buljan od carskog namjesnika ishodio gradnju mosta preko rijeke Cetine u mjestu Panj 1905. godine
• Frano Buljan alkarski vojvoda 1838 - 1839. godine
• Marko Buljan alkarski vojvoda 1936 - 1940. godine
• Vice Buljan partizan iz poznate Sinjske obitelji, narodni heroj - alkarski vojvoda 1957 - 1963. godine
• Donko Buljan
• Helena Buljan hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
• Ivica Buljan hrvatski kazališni redatelj
• Ivan Buljan bivši nogometaš
• Zdenka Buljan bivša gradonačelnica Vukovara.

• Državni arhiv - Alberghetijev zemljišnik
• BZ povijest^{[što je ovo]}