Brgud
| Brgud | |
|---|---|
Brgud-kula, turska kula u Brgudu | |
| Država | |
| Županija | |
| Općina/grad | Benkovac |
| Površina | 23,4 km2 [1] |
| Koordinate | 44°01′59″N 15°43′01″E / 44.033°N 15.717°E |
| Stanovništvo (2021.) | |
| ukupno | 21 [2] |
| – gustoća | 1 st./km2 |
| Odredišna pošta | 23421 Bjelina [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)23 |
| Autooznaka | ZD |
|
Brgud na zemljovidu Hrvatske | |
Brgud je selo u sastavu Grada Benkovca u gornjoj Bukovici. Nalazi se oko 10 km sjeveroistočno od grada Benkovca.
Kulturna baština


Brgud je tipično naselje gornje Bukovice smješteno u krajnje oskudnom, kamenitom pejzažu. Raštrkano, sada uglavnom prazno selo prostorno najbolje definira srednjovjekovna kula cindriličnog oblika i crkva sv. Lazara, prvobitno sagrađena 1682. godine. Sadašnja građevina Crkve sv. Prepodobnog Lazara, okružena karakterističnom crnogoricom, dovršena je 1861. godine, o čemu svjedoči natpis na južnim vratima crkve gdje su se uz ovu godinu našla i tri latinicom ispisana inicijala. Oblikom hram slijedi tradicionalne oblike jednobrodne crkve sa polukružnom apsidom na istoku i zvonikom na preslicu sa zapadne strane. Svi prozori na podužnim zidovima, kao i onaj na pročelju, izvedeni su kao okulusi, dok su na apsidu postavljene tri uske monofore. Zidovi su rađeni od fino tesanih kamenih kvadera u vodoravnom poretku. Ikonostas se sastojao od skromno slikanih ikona nepoznatog autora. Sama crkva je okružena starijim grobljem, što je vidljivo po rasteru i oblicima ploča, u kojem posebnost čine nadgrobni spomenici sa reljefnim, naivnim likovnim predstavama.[4]
Arheološko područje Gradina Jarebinjak[5]
Položaj Jarebinjak (ili Jarebnjak, kako se još navodi u literaturi), pri ubikaciji naselja na rimskim komunikacijama na području sjeverne Dalmacije najčešće se povezuje s rimskim naseljem Alveria. Sudeći prema arheološkim ostatcima vidljivim na terenu kao i dosad poznatim sitnim arheološkim nalazima, očito je da je naseljavanje gradine Jarebinjak u neprekinutom kontinuitetu bilo od željeznoga doba do srednjega vijeka. Nalaz gepidske fibule potvrđuje da ju je u vrijeme istočnogotske vladavine naseljavao i germanski živalj.[6]
Stanovništvo
Na popisu stanovništva 2021. godine, Brgud je imao 20 stanovnika. Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Brgud je imalo 611 stanovnika, od čega se 607 izjašnjavalo kao Srbi, 2 kao Hrvati, i 2 koji se nisu izjasnili za nacionalnu pripadnost[7]. U kolovozu 1995. godine Brgud je ostao prazan nakon bijega srpskog stanovništva tijekom u operacije Oluja Hrvatske vojske.
| Broj stanovnika po popisima[8] | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 | 2021 |
| 383 | 661 | 446 | 519 | 649 | 650 | 957 | 756 | 707 | 749 | 786 | 762 | 709 | 611 | 3 | 13 | 20 |
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Rodaljice.
| broj stanovnika | 383 | 661 | 446 | 519 | 649 | 650 | 957 | 756 | 707 | 749 | 786 | 762 | 709 | 611 | 3 | 13 | 21 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Prezimena
Prezimena iz Brguda su[9]:
- Baljak — pravoslavci, slave Svetog Luku
- Banić — pravoslavci, slave Svetog Stefana Dečanskog
- Blanuša — pravoslavci, slave Svetog Jovana
- Vitas — pravoslavci, slave Svetog Stefana Dečanskog i Svetog Arhangela Mihaila
- Graovac — pravoslavci, slave Svetog Luku i Svetog Stefana Dečanskog
- Matić — pravoslavci, slave Svetog Arhangela Mihaila
- Tampolja — pravoslavci, slave Svetog Kozmu i Damjana
- Ćalić — pravoslavci, slave Svetog Jovana
- Uzelac — pravoslavci, slave Svetog Nikolu
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Predovan, Josip, Marina Jurjević, Marin Ćurković, Marko Šarić i Branko Čolović. 2013. Bukovica i Ravni kotari / vodič kroz kulturnu baštinu. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb. ISBN 978-953-6002-70-2
- ↑ http://www.mzopu.hr/doc/PPZHR2010/13-Zadar/00-Zadar-ID12-2006.pdf[neaktivna poveznica]
- ↑ https://hrcak.srce.hr/clanak/108762
- ↑ Gelo, Jakov. 1998. Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Zagreb. ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9
- ↑ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- ↑ Benkovac: Prezimena Pristupljeno 18. travnja 2013.
Vanjske poveznice
Born in Dalmatia. 11. ožujka 2022. Selo Brgud kod Benkovca. Born in Dalmatia. YouTube. (pristupljeno 14. kolovoza 2022.)
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.

