PROFILPELAJAR.COM

Belje plus

Belje plus (prije: PIK Belje, Belje) je hrvatska tvrtka koja se bavi poljodjelstvom, prerađivačkom industrijom i prometom roba iz Darde s oko 1800 zaposlenih.[1]

Povijest

Godine 1697. Leopold I. poklonio je Eugenu Savojskom Belje za ratne zasluge. Kad je umro, pripalo je kraljici Elizabeti, a potom ga je naslijedila carica Marija Terezija. Bečka komora upravljala je posjedom do 1775. godine. 1780. godine Marija Terezija darovala ga je svojoj kćeri Mariji Kristini i njezinu mužu Albertu. Budući da nisu imali muške djece, pripalo je godine 1825. nadvojvodi Karlu Ljudevitu koji je sjedište imanja preselio iz Bilja u Kneževo. Sagradio je ladanjski dvorac s perivojem na kojemu je započeo uzgoj žitarica i životinja. 1911. godine u sklopu Belja osnovani su Tvornica šećera u Branjinom Vrhu te Tvornica mliječnih proizvoda, odnosno Centralna mljekara s klaonicom s tvornicom salame u Belom Manastiru. Godine 1921. Belje i Šećerana u Branjinom Vrhu proglašeni su državnim vlasništvom. U Drugomu svjetskom ratu Belje je bilo opustošeno i razoreno te se koncem rata mnogo ulaže radi obnove proizvodnje. Godine 1955. nastao je Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK) Belje. Također je izgrađen i Mesokombinat s radi osnaženja izvoza stočarske proizvodnje, obnovljena je mljekara u Belom Manastiru, a strojarska radionica prerasla je u Tvornicu poljoprivrednih strojeva u Kneževu. U četirima OOUR-ima Belja bili su još raspodijeljeni interna banka, razvojna služba, zajednički poslovi (svi u Dardi), knjigovodstveni servis u Belom Manastiru, Beljetrans i Beljekomerc u Dardi, Remont u Belom Manastiru, mesna industrija i tvornica stočne hrane u Dardi, mlinsko-pekarska industrija, tvornica šećera i tvornica mliječnih proizvoda u Belom Manastiru, u Kneževu su bili Poljoprivreda Kneževo, u Belom Manastiru bila je Poljoprivreda Širine, u Kneževim Vinogradima Poljoprivreda Mirkovac, Poljoprivreda Brestovac, vinogradi i vinarija, u Karancu Poljoprivreda Karanac, u Dardi svinjogojstvo i živinarstvo. Godine 1984. u Popovcu je otvorena farma mliječnih krava, a prehrambena industrija započela je proizvodnju svježih krem sireva ABC. U Domovinskom ratu Baranja je bila pod srpskom okupacijom, a nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja počinje se vraćati život u tvrtku. 1999. godine pripojena su mu društva Beljetrans d.o.o. iz Darde i društvo Belje d.d. te Poljoprivreda Brestovac d.o.o. (Grabovac). 2005. Belje ulazi u koncern Agrokor. 2008. godine otvorena je robotizirana farma muznih krava u Topoliku. 2011. godine u vinogradima vinogorja Belja otvorena je osuvremenjena vinarija. Od 2019. pod imenom Belje plus dio je Fortenova grupe; kao i sve tvrtke iz koncerna Agrokora, dodano im je „plus” u imenu.[2][3][4][5]

Izvori

  1. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2014. Pristupljeno 26. srpnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2014. Pristupljeno 26. srpnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ↑ Povijest i tradicija Belje. Pristupljeno 19. listopada 2020.
  4. ↑ Diana Jačmenica: Promjene organizacijske strukture u poslovnim grupacijama  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. listopada 2020. (Wayback Machine) Ekonomski fakultet u Zagrebu. Rujan 2020. Nadnevak preuzimanja 18. listopada 2020. str. 30., 35.
  5. ↑ Marko Bošnjaković: Tehnološko-ekonomska analiza proizvodnje pšenice na PIK-u »Belje« Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, br. 3, 1978. str. 433.-434.

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.