Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šumski požar
Šumski požar je nekontrolisano, stihijsko kretanja vatre po šumskoj površini. Pripada u prirodne katastrofe. Razlikuje se po vrsti, načinu postanka i štetama. Za nastanak požara potrebna je određena temperatura, tlak i kisik, ako se jedno od toga ukloni, požar prestaje.
Podzemni požar ili požar tla nastaje kada se zapali listinac u tlu ili podzemne naslage treseta. Takva vatra polako napreduje i tinja. Čini najmanje štete i najlakše se gasi.
Prizemni požar nastaje kada se zapali: pokrov tla, humus, lišće, iglice, mahovina, suha trava, suho drvo, panjevi. To je najčešći oblik šumskih požara, brzo se širi, ima obilje plamena i vrućine.
Ovršni požar ili požar krošanja razvije se iz prizemnog požara, ako zahvati grane stabala mladih sastojina. Može biti leteći požar krošanja ili prizemni požar. Nastaje u sušno doba godine. Najčešće gore iglice. Da bi se mogao širiti, potreban je prizemni požar i vjetar. Najopasniji je i najteže se suzbija. Vrtlozi vjetra, mogu ga prenijeti i više desetaka metara dalje, ostavljajući ponekad iza sebe i veće neizgorijele površine.
Požar pojedinačnih stabala nastaje od udara munje, čest je u prašumama, gdje ima mnogo suhih grana.
U preventivno djelovanje pripada zabrana loženja vatre u šumi od 1. marta do 15. novembra, plan zaštite, nabava i razmještaj opreme, obuka, motriteljsko - dojavna služba, vatrogasne ophodnje, izgradnja sistema veza, sadnja vrsta drveća koje su teže zapaljive npr. bukva i grab.
