Zastava Unsko-sanskog kantona je trobojnica prema bojama iz grba, sa prugama jednake širine i plavom na vrhu. Grb je pomaknut prema koplju zbog bolje vidljivosti na vihorećoj zastavi.
Grb Unsko-sanskog kantona je štitastog oblika. U plavom štitu nalaze se bijele zidine s ulazom i puškarnicama, iznad njih tri zlatne osmerokrake zvijezde koje predstavljaju tri konstitutivna naroda i osam općina Unsko-sanskog kantona, a ispod dvije uvijene trake, koje simboliziraju rijeke Unu i Sanu. Štit je obrubljen bijelim u zlatnom okviru.
Posavski kanton
Zastava Posavskog kantona je crveno-bijelo-zelena vodoravna trobojnica traka nejednakih širina (42:42:16). Grb je smješten u sredinu zastave. Crvena predstavlja Hrvate, zelena Bošnjake, a bijela mir među njima.
Zastava Tuzlanskog kantona je plave boje, koja je identična plavoj boji u grbu. U geometrijskom centru zastave nalazi se grb Tuzlanskog kantona sa dodanih osam žutih zvijezda, na istoj kružnoj liniji kao i zvijezde iz grba i to po četiri zvijezde prema gornjem i donjem rubu zastave. Zastava je pravougaonog oblika. Odnos između dužne i širine zastave je 1:2.
Grb Tuzlanskog kantona prikazuje plavo nebo sa zvijezdama iznad zelenog, crnog i bijelog zakrivljenog polja koji predstavljaju vegetaciju te rudno bogatstvo kraja - ugalj i so.
Zeničko-dobojski kanton
Zastava Zeničko-dobojskog kantona je trobojna, zeleno-bijelo-crvena, s bijelom trakom dvostruke širine i s grbom u njoj koji dotiče ostale dvije trake.
Grb Zeničko-dobojskog kantona je u plavom polju na kojem se nalazi zlatna kruna dinastije Kotromanići, a ispod krune deset srebrnih šestokrakih zvijezda poredanih u krug.
Grb je štit po obliku po srednjovjekovnoj bosanskoj tradiciji, okomito raskoljen u žutom s tri plavim obrubljene peterokrake zvijezde, te u plavom zlatni ljiljan iznad pet žutih valovitih linija. Simboli su usvojeni 15. novembra 2001. godine.
Prije 2001. godine, umjesto tri zvijezde, grb kantona imao je isto toliko ljiljana na lijevoj strani.
Srednjobosanski kanton
Zastava Srednjobosanskog kantona je crveno-bijelo-zelena vodoravna trobojnica s bijelom prugom dvostruko širom od obje druge pojedinačno i s grbom u sredini.
Grb je vodoravno razdijeljen srebrnim prikazom planina Vranice i Vlašića s tri valovite prave niti ispod, zaglavlje je raskoljeno lijevo u crveno i srebrno s tri šesterokrake zvijezde u liniji, srebrnom u crvenom polju i dvije plave u bijelom, podnožje je raskoljeno desno u srebrno i zeleno s maslinovom grančicom preko oba plavom u srebrnom polju i srebrnom u zelenom.
Grb Hercegovačko-neretvanskog kantona je u zlatno obrubljenom štitu na tamno plavom tri srebrne valovite linije i u svijetloplavom zaglavlju deveterokraka zlatna zvijezda. Deveterokraka zvijezda označava devet općina u kantonu.
Odlukom Ustavnog suda Federacije 7. jula 1998. proglašena je neustavnom i poništena. Novo ime i simboli su propisani da se usvoje, ali kantonalne vlasti idalje koriste stare, neustavne simbole.[1]
Kanton Sarajevo
Zastava i grb Kantona Sarajevo usvojeni su 1999. godine. Zastava je samo bijelo polje na kojoj se nalazi grb.
Grb je vertikalno razdijeljen na bordo crvenu (lijevo) i tamnoplavu (desno) polovinu, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju devet općina u Kantonu, te centralnog dijela koji je sastavljen od rozete sa Sarajevske katedrale i zvekira sa Svrzine kuće.
Odlukom Ustavnog suda Federacije od 20. novembra 1997. i 19. februara 1998. simboli su proglašeni neustavnim i poništenim.[2] Ustavni sud presudio je protiv takvog rješenja, zajedno s odlukom o neustavnosti imena kantona (Hercegbosanska županija), budući da nijedan njegov dio ne uključuje područje Hercegovine. Novo ime i simboli su propisani da se usvoje, ali, kantonalne vlasti i dalje forsiraju korištenje starih, neustavnih simbola.