Zagrebačka županija (bivša)

Zagrebačka županija (mađ. Zágráb vármegye, njem. Komitat Agram) historijska je administrativno-teritorijalna jedinica (županija) u sastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Hrvatska i Slavonija predstavljala je autonomnu oblast (titularno nazvanu Kraljevinom) u okviru Kraljevine Ugarske (Translajtanija) kao jednog od dva dijela dualne Austro-Ugarske Monarhije. Njena teritorija danas se nalazi u sastavu Hrvatske, osim naselja Drage, Marindol, Miliči i Paunoviči koji su poslije Drugog svjetskog rata ušli u sastav Slovenije. Glavni grad županije bio je Zagreb.

Geografija

Prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva u Austro-Ugarskoj 1910. godine, županija Zagreb prostirala se na površini od 7.210 km2i brojala 594.052 stanovnika. Nalazila se u središnjem dijelu Kraljevine Hrvatske i Slavonije, u njenom hrvatskom dijelu. Susjedne županije bile su joj: na istoku, županije Varaždin, Bjelovar-Križevci i Požega, a na zapadu Modruš-Rijeka. Na sjeveru, graničila je austrijskim krunskim zemljama Štajerskom i Kranjskom, a na jugu područjem pod austro-ugarskom okupacijom - Bosnom i Hercegovinom (anektiranim 5. oktobra 1908. godine.) Rijeka Sava predstavljala je najvažniji vodeni tok.

Historija

Prostor Županije Zagreb nalazio se u sastavu Hrvatske još od vremena personalne unije Ugarske i Hrvatske 1102. godine, te je na taj način postao dijelom Habsburške monarhije. Nakon završenih ratova sa Osmanlijama i uspostavljanjem trajne granice monarhije na Savi i Dunavu, županija je ponovo formirana. Kao administrativno-teritorijalna jedinica - županija, svoj konačni oblik dobija Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. godine, kada postaje sastavni dio novoformirane autonomne Kraljevine Hrvatske i Slavonije pod Ugarskom krunom, a zaokružuje ukidanjem Vojne krajine 1881. kada u njen sastav ulazi Banija. Takvo je stanje trajalo do raspada Austro-Ugarske 1918. godine, kada ovo područje ulazi u sastav Kraljevine SHS. U svojim granicama ostaje do 1924. godine, kada prestaje postojati formiranjem oblasti u novoj državi.

Stanovništvo

Na popisu stanovništva 1910. godine, županija Zagreb je imala 594.052 stanovnika, od čega u glavnom gradu Zagrebu 79.038.[1]

Županija Zagreb
jezik vjera

ukupno: 594,052

  Hrvatski ili Srpski 568,428 (95,68%)
  Slovenski 8,139 (1,37%)
  Mađarski 6,068 (1,02%)
  Njemački 6,016 (1,01%)
  Češki 2,345 (0,39%)
  Slovački 235 (0,03%)
  Rusinski 61 (0,01%)
  Rumunski 30 (0,00%)
  ostali 2,730 (0,45%)

total: 594,052

  Rimokatolici 456,423 (76,83%)
  Pravoslavci 122,861 (20,68%)
  Grkokatolici 7,458 (1,25%)
  Jevreji 5,680 (0,95%)
  Luterani 785 (0,13%)
  Kalvinisti 742 (0,12%)
  ostali 103 (0,01%)

Administrativna podjela

Županija Zagreb bila je podijeljena na Kotareve, kotarevi na Upravne općine (skraćeno U.o.), a upravne općine su se dalje dijelile na Porezne općine (skraćeno P.o.) sa pripadajućim naseljima i dijelovima naselja, odn. zaseocima.

Kotarevi (mađ. járások)
Kotar Sjedište Stanovništvo (1910)
Kotar Dugo Selo Dugo Selo 21.797
Kotar Dvor Dvor 27.065
Kotar Glina Glina 44.621
Kotar Jastrebarsko Jastrebarsko 39.110
Kotar Karlovac Karlovac 38.620
Kotar Kostajnica Kostajnica 29.375
Kotar Petrinja Petrinja 32.169
Kotar Pisarovina Pisarovina 22.432
Kotar Samobor Samobor 27.649
Kotar Sisak Sisak 27.670
Kotar Stubica Donja Stubica 37.431
Kotar Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina 32.588
Kotar Topusko Topusko 26.614
Kotar Velika Gorica Velika Gorica 33.455
Kotar Zagreb Zagreb 44.939
Municipalni gradovi (mađ. rendezett tanácsú városok)
Karlovac (mađ. Károlyváros) 16.112
Petrinja 5.486
Sisak (mađ. Sziszek) 7.881
Županijski grad (mađ. törvényhatósági jogú város)
Zagreb (mađ. Zágráb) 79.038

Galerija

  • grb županije Zagreb
    grb županije Zagreb
  • položaj županije Zagreb (žuto) na karti Hrvatske i Slavonije
    položaj županije Zagreb (žuto) na karti Hrvatske i Slavonije
  • karta županije Zagreb sa podjelom na kotareve
    karta županije Zagreb sa podjelom na kotareve
  • politička karta Kraljevine Ugarske - županije i kotarevi
    politička karta Kraljevine Ugarske - županije i kotarevi

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi