Kotar Dvor

Kotar Dvor (mađ. Dvori járás, njem. Stuhlbezirk Dvor) historijska je administrativno-teritorijalna jedinica (kotar) u sastavu Županije Zagreb, Kraljevina Hrvatska i Slavonija, u ugarskom dijelu dualne Austro-Ugarske monarhije. Sjedište kotara nalazilo se u Dvoru. Područje nekadašnjeg kotara Dvor danas se, u cjelini, nalazi u sastavu Hrvatske.

Geografija

Kotar Dvor nalazio se u središnjem dijelu Hrvatske, južno od Zagreba u regiji Banija. Graničio se sa kotarevima Glina, Kostajnica i Petrinja u istoj županiji Zagreb. Na jugu, rijeka Una predstavljala je prirodnu granicu prema Bosni i Hercegovini.

Historija

Kotar Dvor se do 1881. godine nalazio u Vojnoj krajini kao samostalnoj administrativno-teritorijalnoj jedinici u okviru Austro-Ugarske monarhije i ranijeg Habsburškog carstva, koja se nalazila pod direktnom upravom monarha. Okupacijom Bosne i Hercegovine 1878. godine, te drugih okolnosti kao što su priznavanje Crne Gore, Rumunije i Srbije za nezavisne države, te postavljanjem vojnih garnizona u Novopazarskom sandžaku prestala je tzv. "Turska opasnost", te je izvršeno razvojačenje Vojne krajine koja je ukinuta, a njene teritorije ušle u sastav hrvaćanskih i slavonskih županija (nekadašnje Banske Hrvatske i Banske Slavonije), tj. u okvir novoformirane Kraljevine Hrvatske i Slavonije pod Ugarskom krunom. Zanimljivo je da se između dva svjetska rata područje nekadašnjeg kotara Dvor nalazilo u sastavu Vrbaske banovine sa sjedištem u Banjoj Luci, u čijem okviru je ostalo i poslije formiranja Banovine Hrvatske kada su ovoj pripali tadašnji Derventski i Gradačački srez.

Stanovništvo

Na popisu stanovništva 1910. godine, Kotar Dvor je imao 27.065 stanovnika, od čega u sjedištu kotara Dvoru 1.098.[1]

Kotar Dvor
jezik vjera

ukupno: 27,065

  Srpski 23,664 (87,43%)
  Hrvatski 3,293 (12,16%)
  Slovenski 38 (0,14%)
  Mađarski 29 (0,10%)
  Njemački 24 (0,08%)
  Italijanski 12 (0,04%)
  Češki 1 (0,00%)
  Rumunski 1 (0,00%)
  ostali 3 (0,01%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

total: 27,065

  Pravoslavci 23,665 (87,43%)
  Rimokatolici 3,376 (12,47%)
  Jevreji 14 (0,05%)
  Kalvinisti 6 (0,02%)
  Grkokatolici 2 (0,00%)
  Luterani 2 (0,00%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Administrativna podjela

Kotar Dvor, bio je podijeljen na Upravne općine (skraćeno U.o.), a upravne općine su se dalje dijelile na Porezne općine (skraćeno P.o.) sa pripadajućim naseljima i dijelovima naselja, odn. zaselcima.

Upravne općine

Kotar Dvor - Upravne općine
Upravna općina Stanovništvo (1910) Pripadajuće Porezne općine
Divuša 4.131 Bujinja, Divuša, Divuška Oraovica, Draškovac, Golubovac, Kozibrod, Kuljani, Šakanlije, Šegestin, Volinja
Dvor 9.137 Banska Struga, Bansko Vrpolje, Ćore, Dobretin, Dvor, Glavičani, Grmušani, Jamnica, Javoranj, Javornik, Matijevići, Sočanica, Stanić Polje, Unčani, Zakopa, Zamlača, Zut
Rujevac 7.841 Gage, Gorička, Grabovica, Gvozdansko, Kosna, Ljeskovac, Ljubina, Majdan, Pedalj, Rujevac, Stupnica, Švrakarica, Udetin
Zrin 2.307 Lotine, Rogulje, Zrin, Zrinska Draga, Zrinski Brđani
Žirovac 3.649 Čavlovica, Kobiljak, Komora, Žirovac

Porezne općine

Kotar Dvor - Porezne općine
Porezna općina Stanovništvo (1910) Pripadajuća naselja i dijelovi naselja (sa brojem stanovnika u zagradi) Napomena
Bujinja 417 Bujinja (143), Bujinjski Riječani (194), Nožinići (80) Bujinja se sada iskazuje pod imenom Buinja; Bujinjski Riječani se sada iskazuju pod imenom Buinjski Riječani; Nožinići su dio sadašnjeg naselja Buinja
Divuša 214 Divuša (214)
Divuška Oraovica 563 Divuška Oraovica (563) U 1948. Divuška Oraovica je ukinuta i podijeljena na dva naselja: Donja Oraovica i Gornja Oraovica
Draškovac 315 Draškovac (315)
Golubovac 266 Golubovac (266) Golubovac se sada iskazuje pod imenom Golubovac Divuški
Kozibrod 253 Kozibrod (253)
Kuljani 389 Kuljani (389)
Šakanlije 887 Crnobrnje (137), Ćorići (211), Kirišnica (154), Šakanlije (205), Šakanlijski Milkovići (74), Šakanlijski Riječani (106) Crnobrnje, Kirišnica, Šakanlijski Milkovići i Šakanlijski Riječani su dijelovi sadašnjeg naselja Šakanlije; Ćorići su pod imenom Jovac u 1991. postali samostalno naselje, izdvajanjem iz naselja Šakanlije
Šegestin 423 Šegestin (423)
Volinja 404 Volinja (404)
Banska Struga 342 Banska Struga (342) Banska Struga se sada iskazuje pod imenom Struga Banska
Bansko Vrpolje 471 Bansko Vrpolje (471)
Ćore 361 Ćore (361)
Dobretin 763 Dobretin (763) U 1948. Dobretin je ukinut i podijeljen na dva naselja: Donji Dobretin i Gornji Dobretin
Dvor 1.098 Dvor (1.098)
Glavičani 326 Glavičani (326)
Grmušani 221 Grmušani (221)
Jamnica 1.184 Jamnica (1.184) Jamnica se sada iskazuje pod imenom Javnica
Javoranj 1.394 Javoranj (1.394) U 1931. Javoranj je ukinut i podijeljen na dva naselja: Donji Javoranj i Gornji Javoranj
Javornik 300 Javornik (300)
Matijevići 219 Matijevići (219)
Sočanica 634 Sočanica (634)
Stanić Polje 94 Stanić Polje (94)
Unčani 440 Unčani (440)
Zakopa 344 Zakopa (344)
Zamlača 328 Zamlača (328)
Zut 618 Zut (618)
Gage 722 Gage (423), Trgove (299) Trgove se sada iskazuju pod imenom Trgovi
Gorička 1.101 Donja Gorička (208), Gornja Gorička (893) Donja Gorička se sada iskazuje pod imenom Paukovac; Gornja Gorička se sada iskazuje pod imenom Gorička
Grabovica 232 Grabovica (232)
Gvozdansko 487 Gvozdansko (487)
Kosna 530 Kosna (530)
Ljeskovac 858 Ljeskovac (858)
Ljubina 927 Ljubina (927)
Majdan 274 Majdan (274)
Pedalj 304 Pedalj (304)
Rujevac 1.125 Rujevac (983), Rujevački Bešlinac (142) Rujevački Bešlinac je dio sadašnjeg naselja Rujevac
Stupnica 524 Stupnica (524) U 1948. Stupnica je ukinuta i podijeljena na dva naselja: Donja Stupnica i Gornja Stupnica
Švrakarica 406 Švrakarica (406)
Udetin 351 Udetin (351)
Lotine 239 Lotine (239)
Rogulje 431 Rogulje (431)
Zrin 781 Zrin (781)
Zrinska Draga 231 Zrinska Draga (231)
Zrinski Brđani 625 Zrinski Brđani (625)
Čavlovica 340 Čavlovica (340)
Kobiljak 562 Kobiljak (116), Previja (30), Prosinja (416) Previja se sada iskazuje pod imenom Gornji Kobiljak i dio je sadašnjeg naselja Kobiljak; Prosinja je u 1953. ukinuta i priključena naselju Kobiljak.
Komora 350 Komora (350)
Žirovac 2.397 Barnjača (317), Carić Brdo (227), Dolinari (244), Krnajski Potok (94), Ostojić Selo (497), Radašnica (273), Žirovac (468), Žirovački Mračaj (277) Barnjača, Carić Brdo, Dolinari, Krnajski Potok, Radašnica i Žirovački Mračaj su dijelovi sadašnjeg naselja Gornji Žirovac; Ostojić Selo se sada iskazuje pod imenom Ostojići; Žirovac se sada iskazuje pod imenom Donji Žirovac

Galerija

  • karta županije Zagreb sa podjelom na kotareve
    karta županije Zagreb sa podjelom na kotareve
  • politička karta Kraljevine Ugarske - županije i kotarevi
    politička karta Kraljevine Ugarske - županije i kotarevi

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi