Stari Majdan je naseljeno mjesto u općini Sanski Most, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u ovom mjestu je živjelo 1.212 stanovnika.[2]
Geografija
Stari Majdan se nalazi na rijekama Gračanici i Majdanuši, lijevoj pritoci Sane, nedaleko od Sanskog Mosta, na nadmorskoj visini od 315 m. U ovom mjestu je čvorište više lokalnih izlaza sa regionalne ceste R-404.[3][4]
Historija
U Starom Majdanu bio je u vrijeme Ilirapredrimski rudnik, po čemu je imenovan.
U vrijeme Rimljana, vrlo značajno središte rudarstva i metalurgije nalazilo se u Starom Majdanu, potvrđeno arheološkim nalazima.
U centru mjesta, preko potoku Gračanica, poznat i kao Rimski most, u neposrednoj blizini porušene pravoslavne crkve i mjesne škole. Most se i naziva Gračani, Ćemer ili Ćemerlija. Most je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5]
U Starom Majdanu je davno postojala i mala tvrđava Stari Majdan. Prema Hamdiji Kreševljakoviću, to je ustvari bio "malen gradić s jednom tabijom", sagrađen oko 1750., kada je ovamo preneseno sjedište kapetana i kadije iz Kamengrada. Kao i drugdje u onovremenoj Bosni, gradićem je zapovijedao kapetan, a i u u posadi su bili neferi Kapetanije.[6] Također je zabilježeno da je tvrđavica napuštena 1838, pa joj u današnjem Starom Majdanu nije bilo traga ni u Kreševljakoviča doba, oko polovine 20. stoljeća.
Zna se i to da su 1833. godine u ovdje bila četiri topa.
Kreševljaković pretpostavlja da su tvrđavica i današnje naselje, ime Stari Majdan dobili tek od 18. vijeka, a da su se u 16. i 17, prema turskim ispravama, zvali Madeni Ahen (Željezni Majdan), a u latiničnim spisima samo Majdan.
Naselje Stari Majdan se do 1963. nalazilo u sastavu općine Ljubija.[7][8]
Zabilježeno je da je Osnovnu školu "Petar Kočić" u Starom Majdanu, u periodu od 28. do 30. maja 1980., pohađalo oko 320 učenika, od 3. do 8. razreda.[14]
^Zolić H., Ur. (1993): Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
^Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
^Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN9958-766-00-0.
^Hadžiselimović R. et al. (1985): Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini. Elaborat istraživačkog projekta, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
