PROFILPELAJAR.COM

44°03′26″N 17°27′03″E / 44.05722°N 17.45083°E / 44.05722; 17.45083 Ranokršćanska bazilika u Čipuljiću, nalazila se na lokalitetu Crkvina, općina Bugojno, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[1]

Lokacija

Arheološko područje – Crkvina/Grudine sa ostacima antičke i kasnoantičke arhitekture od 2. do 6. stoljeća, nalazi se u naselju Čipuljić, u zapadnom dijelu Bugojna. Cijeli kompleks je nastao ispod praistorijske gradine Pod.

Istraživanja

Karl Pač 1895. objavio je nalaze iz Čipuljića: glinena svjetiljka-lucerna, sa natpisom radionice C. DESSI, zlatna naušnica, dijelovi glinene posude, temeljni zidovi više rimskih zgrada, arhitekturni i reljefni ulomci i opeka svakakve izrade i oblika.

Esad Pašalić je 1952. godine ustanovio je kaldrmu i ostatke antičkog građevinskog materijala.^[2]

Jozo Petrović otkrio je temelje i zidove solidno građene zgrade, čiji su zidovi bili „išarani raznim živim bojama”, zidane grobnice na svod i kanal zidan od velikih opeka. Jedna od opeka koja je služila kao pokrov kanala imala je žig BISTVE(s). Ovaj žig upućuje na zaključak da je u Bistue bila lokalna ciglana radi velikih potreba pri gradnji antičkog kompleksa

Od 1960. sa prekidima do 1984. ekipa arheologa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, pod vođstvom dr Veljka Paškvalina (antika, od 1959. do 1970.) i Nade Miletić (srednji vijek) vršila je sistematska iskopavanja. Pokretni arheološki materijal sa iskopavanja nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.^[3]

Nalaz podne opeke iz 2. ili 3. stoljeća, sa natpisom Bistues, rezultati arheološkog istraživanja, kao i dokumenti sa sabora salonitanske metropolije 530. i 533. godine u kojima se spominje bistuenski biskup Andrija, (ANDREAS EPISCOPVS BESTOENSIS ECLESI(a)E, navode na pretpostavku da je ovdje bio jak civilni i vjerski centar MUN(icipium) BISTVES, a u 6. stoljeću i sjedište biskupije.^[4]

Opis

Crkva bila je jednobrodna ukupne dužine 26 m, i širine oko 8 m. Ispod poda narteksa bile su ukopane dvije zidane grobnice na svod i dva sarkofaga. Uz crkvu našeni su kružni bazen sa odvodnim kanalom, i objekat četvorougaone osnove, koji su služili kao krstionica. U blizini bazena nađen je ulomak pluteja sa likovnom predstavom riba.^[5]

Sadašnje stanje

Istočno od Crkvina, poslije rata 1992-1995. godine, rasparcelisan je teren na kojem se protežu antički ostaci i vjerojatno neistraženi srednjovjekovni grobovi. Na ovom dijelu terena intenzivno se grade porodične kuće. Pri gradnji kuća i polaganju infrastrukture nailazi se na antički i praistorijski materijal, tako da je to područje izgubljeno za dalja istraživanja. Tu je nađen i ukrašeni kameni fragment.

Literatura

Edin Veletovac, Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII -Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini
Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini
Jozo Petrović, Novi arheološki nalazi iz doline Gornjeg Vrbasa. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, n.s. sv. XV-XVI, Sarajevo, 1961., 229-234.
Veljko Paškvalin, Čipuljić, Bugojno – Kasnoantičke građevine. Arheološki pregled 3, Arheološko društvo Jugoslavije, Beograd 1961., 89-92.
Veljko Paškvalin, Ulomak pluteja iz starokršćanske bazilike u Bugojnu. Zbornik radova posvećen akademiku Alojzu Bencu. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga XCV, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 27, Sarajevo, 1991., 209-219.
Ante Škegro, Rimska žigosana opeka na području Bosne i Hercegovine. Zbornik radova posvećen akademiku Alojzu Bencu. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga XCV, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 27, Sarajevo, 1991., 221-237.