Pitomi kesten
Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Evropi i Sredozemlju, a historičari kažu da se počeo širiti po Evropi preko Grčke. Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti do 25 m uvis s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova i može doseći i starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voće, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom. Kora mu je glatka i sivosmeđa. Listovi su duguljasti, krupno nazubljeni, 8–18 cm dugi i 3–6 cm široki, na licu goli na naličju dlakavi. Cvjetovi se pojavljuju tek početkom juna, kada su već listovi potpuno razvijeni. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno pljosnati i dozrijevaju početkom oktobra, a smješteni su po jedan do tri u velikom ježolikom tobolcu. Raste najbolje na kiselom tlu bez vapna, a ne podnosi veću vlagu. S obzirom da drvo kestena kasno cvjeta, odlična je ispaša za pčele i tada je jedini izvor polena i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji. Plodovi koji se skuhaju ili ispeku vrlo su ukusni i omiljeno samostalno jelo ili se pripremaju kao kesten pire i kao dodatak raznim slasticama i jelima. Galerija
Također pogledajteVanjski linkoviLiteratura
Information related to Pitomi kesten |