Makedonska azbuka je službeno pismo u Sjevernoj Makedoniji i jedino pismo u makedonskom. Ovo pismo je ćirilično sa određenim modifikacijama prema potrebama makedonskog fonetkog sistema. Savremena makedonska azbuka bazirana je na azbuci Krsta Misirkova[1] i Vuka Karadžića. Naime, svi današnji makedonski glasovi su bili korišćeni u Misirkovom djelu, ali grafemi nisu bili isti. Tako su iz srpske azbuke uvedena slova љ, њ, j umjesto staromakedonskih slova л’, н’ и i, a umjesto slovo џ koristio se digraf дж (dž).
Azbuka
Makedonska azbuka ima 31 glas, i oni su:
и /i/ |
ј /j/ |
к /k/ |
л /l/ |
љ /ʎ/ |
м /m/ |
н /n/ |
њ /ɲ/ |
о /ɔ/ |
п /p/ |
р /r/
|
- Napomena: Rukopisno pismo ove azbuke je veoma različito.
Azbuka makedonskih prosvjetitelja
Ova azbuka se ne razlikuje mnogo od današnje verzije. Razlike su u grafemima t.j. glasovi u obe verzije su iste, ali grafemi različiti. Tako se danas, umjesto starih makedonskih grafema upotrebljuju srpske pozajmice (ovo važi samo za slova џ, њ, љ i ј, dok su ostali isti kao u staroj makedonskoj azbuci).[2]
Velika slova
|
А |
Б |
В |
Г |
Д |
Г’ |
Е |
Ж |
З |
Дз |
И |
І |
К |
Л |
Л’ |
М |
Н |
Н’ |
О |
П |
Р |
С |
Т |
К’ |
У |
Ф |
Х |
Ц |
Ч |
Дж |
Ш
|
Mala slova
|
a |
б |
в |
г |
д |
г’ |
е |
ж |
з |
дз |
и |
і |
к |
л |
л’ |
м |
н |
н’ |
о |
п |
р |
с |
т |
к’ |
у |
ф |
х |
ц |
ч |
дж |
ш
|
Većina makedonskih prosvjetitelja je koristila ovu varijantu za pisanje. Često se umjesto apostrofa da se koristilo malo je.
Reference
- ^ Nekolku zboroi za makedonckijot literaturen jazik, Za Makedonckite raboti, Krste Misirkov, Sofija, 1903
- ^ „Борбa за македонски литерaтурен јазик“, Трaјко Стaмaтоски, Мислa, Скопје
Također pogledajte
Vanjski linkovi