Kuti je selo smješteno desetak kilometara sjeveroistočno od Mostara. Od ostalih sela najbliži im je Lívač i oni se često i spominju i pišu kao jedno naselje (Kutilivač, Kuti-Livač). Selo je prije rata bilo multietničko, s pripadnicima sva tri naroda. Nakon početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. u selu su ostale samo bošnjačke porodice. Nekoliko godina nakon završetka rata u selo se vratio manji broj hrvatskih i srpskih porodica. Tokom rata Kuti su bile pod udarom srpske artiljerije s okolnih brda, a nakon početka sukobaArmije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u maju 1993, i pod udarom hrvatske. Prvi mjesec rara Kuti su držane u okruženju sve dok snage HVO-a u jednoj akciji nisu zauzele veći dio bjelopoljske kotline.
Nakon završetka rata izbjeglice, ponajviše iz Gacka, nastanile su se na lokalitetu Semetovac, na pola puta između Kuti i Livča.
Geografija
Brdo Orlinka
Kuti su smještene desetak kilometara sjeveroistočno od Mostara, u "kutu" udoline koja je između okolnih planina i brda (Pločno – 1.241 m, Šljeme – 659 m, Orlinka – 594 m). Do sela vodi asfaltna cesta, kojom se odvija i redovan autobuski saobraćaj. Kuti spadaju u sela srednje raštrkanog tipa. Izdvojen je samo zaselak Dupovići.
Iako su Kuti tako blizu Mostara, ipak postoje određene manje razlike u klimi. To je naročito vidljivo zimi kad padne snijeg: u Mostaru ga obično ne bude više od 5–10 cm i brzo se otopi, dok ga u Kutima bude znatno više i dosta se duže zadrži.
U selu postoje dva periodična potoka, Sušica i Potočina, koji proteku samo za vrijeme obilnih kiša. Iznad Kuti, u Koritnoj drȁgi, postoji izvor koji nije obilan, ali je stalan.
Jedan od tridesetak stećaka u blizini KutiKrstača (isti lokalitet)
U blizini Kuti smještena je manja nekropola s tridesetak stećaka, uključujući i dvije krstače, od kojih je jedna slomljena.
Nešto dalje od stećaka bio je Vojnogeografski institut. On je do raspadaJugoslavije bio u okviru Jugoslavenske narodne armije i u njemu su izrađivane topografskekarte za potrebe vojske, a postojala su i neka hemijska postrojenja i laboratorije. Tokom rata u Bosni i Hercegovini institut je oštećen. Nakon rata je obnovljen i tu je ustanovljena kasarna "Miralem Jugo", koja je dobila ime po poginulom borcu IV korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.
