PROFILPELAJAR.COM

Južni Slaveni
Južni Slaveni
Ukupna populacija
	oko 30.000.000
Značajno stanovništvo u
Srbija	6,647,003 (isključujući Kosovo))
Bugarska	6.447.710
Hrvatska	3.855.641
Bosna i Hercegovina	3.475.000
Slovenija	2,120,937
Sjeverna Makedonija	1.836.713
Kosovo	1.761.985
Crna Gora	602.445
Jezik
	Istočnojužnoslavenski jezici ; bugarski, ; makedonski, ; Zapadnojužnoslavenski jezici ; Srpskohrvatski jezik ; Bosanski, Hrvatski, Crnogorski, Srpski ; Slovenski
Vjera
	Pravoslavna crkva, Katolička crkva, Islam
Vezane etničke grupe
	Drugi slaveni

Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkansko poluostrvo, Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.Geografski odvojeni od Zapadnih i Istočnih Slovena Austrijom, Mađarskom, Rumunijom i Crnim morem, Južni Sloveni danas žive u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (većinski Bošnjaci), pravoslavci (većinski Srbi) i katolici (većinski Hrvati). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope.

U 20. vijeku, država Jugoslavija ujedinila je većinu južnoslovenskih naroda i zemalja — sa izuzetkom Bugara i Bugarske — u jednu državu . Panslavenski koncept Jugoslavije pojavio se u Hrvatskoj krajem 17. vijeka, u to vrijeme dio Habsburške monarhije, a dobio je na značaju kroz ilirski pokret u 19. stoljeću. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju 1929, proglašena je 1. decembra 1918, nakon ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba sa kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom. Raspadom Jugoslavije početkom 1990-ih, formirano je nekoliko nezavisnih suverenih država.

Termin "Jugosloveni" je bio, a ponekad se i dalje koristi kao sinonim za "Južne Slovene", ali nikada ne uključuje Bugare, a ponekad se odnosi samo na građane ili stanovnike bivše Jugoslavije, ili samo na one koji su se zvanično registrovali kao etnički Jugosloveni.

Južnoslavenski narodi i etničke grupe

Zapadna grupa:

Istočna grupa:

Simboli

Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove ili zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.

Trobojnice po etničkim grupama

Slovenci: bijelo-plavo-crveno
Hrvati: crveno-bijelo-plavo
Srbi i Crnogorci: crveno-plavo-bijelo
Bugari: bijelo-zeleno-crveno

Primjeri trobojnica

Slovenci
Hrvati
Srbi
Bugari

Reference

^ "Final results of the Census of Population, Households and Dwellings, 2022" (jezik: engleski). Statistical Office of the Republic of Serbia. 28. 4. 2023. Pristupljeno 28. 4. 2023.
^ "POPULATION ESTIMATE OF THE REPUBLIC OF CROATIA, 2022". podaci.dzs.hr. 8 Sep 2023. Pristupljeno 21 Sep 2023.
^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine / Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina (2016). "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013: Rezultati Popisa / Census of Population, Households and Dwellings in Bosnia and Herzegovina, 2013: Final Results" (PDF) (jezik: bosanski i engleski). Arhivirano (PDF) s originala, 25. 6. 2021. Pristupljeno 21. 6. 2021.
^ "Population, 1 October 2022". Statistical Office of Slovenia. Arhivirano s originala, 6. 11. 2023. Pristupljeno 17. 3. 2023.
^ "State Statistical Office – News release: Census of Population, Households and Dwellings in the Republic of North Macedonia, 2021 – first dataset ,2021". Stat.gov.mk. Pristupljeno 30. 3. 2022.
^ "Population of Kosovo". 2022. Arhivirano s originala, 19. 7. 2019. Pristupljeno 10. 8. 2022.
^ "Statistical Office of Montenegro - MONSTAT".

Izvori

Primarni izvori

Moravcsik, Gyula, ured. (1967) [1949]. Constantine Porphyrogenitus: De Administrando Imperio (2nd revised izd.). Washington D.C.: Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies. ISBN 9780884020219. Arhivirano s originala, 20. 1. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
Scholz, Bernhard Walter, ured. (1970). Carolingian Chronicles: Royal Frankish Annals and Nithard's Histories. University of Michigan Press. ISBN 0472061860. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.

Knjige

Barford, Paul M. (2001). The Early Slavs: Culture and Society in Early Medieval Eastern Europe. Ithaca, NY: Cornell University Press. ISBN 0801439779. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
Castellan, Georges (1992). History of the Balkans: From Mohammed the Conqueror to Stalin. East European Monographs. ISBN 978-0-88033-222-4. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
Curta, Florin (2001). The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9781139428880. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 2. 8. 2017.
Šablon:Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250
Dvornik, Francis (1962). The Slavs in European History and Civilization. New Brunswick: Rutgers University Press. ISBN 9780813507996.
Šablon:The Early Medieval Balkans
Fine, John V. A. Jr. (1994) [1987]. The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press. ISBN 0-472-08260-4.
Fine, John Van Antwerp Jr. (2005). When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press. ISBN 0472025600. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
Hupchick, Dennis P. (2004) [2002]. The Balkans: From Constantinople to Communism. Palgrave Macmillan. ISBN 978-1-4039-6417-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
James, Edward (2014). Europe's Barbarians AD 200-600. Routledge. ISBN 978-1-317-86825-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
Janković, Đorđe (2004). "The Slavs in the 6th Century North Illyricum". Гласник Српског археолошког друштва. 20: 39–61. Arhivirano s originala, 23. 1. 2013. Pristupljeno 8. 3. 2018.
Jelavich, Barbara (1983a). History of the Balkans: Eighteenth and Nineteenth Centuries. 1. Cambridge University Press. ISBN 9780521274586. Arhivirano s originala, 23. 1. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
Jelavich, Barbara (1983b). History of the Balkans: Twentieth Century. 2. Cambridge University Press. ISBN 9780521274593.
Kaimakamova, Miliana; Salamon, Maciej (2007). Byzantium, new peoples, new powers: the Byzantino-Slav contact zone, from the ninth to the fifteenth century. Towarzystwo Wydawnicze "Historia Iagellonica". ISBN 978-83-88737-83-1. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
Kmietowicz, Frank A. (1976). Ancient Slavs. Worzalla Publishing Company. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
Kobyliński, Zbigniew (1995). The Slavs. The New Cambridge Medieval History: Volume 1, C.500-c.700. Cambridge University Press. str. 524. ISBN 978-0-521-36291-7. Arhivirano s originala, 15. 1. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
Kobyliński, Zbigniew (2005). "The Slavs". u Fouracre, Paul (ured.). The New Cambridge Medieval History, Volume 1: c.500–c.700. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36291-7. Arhivirano s originala, 28. 9. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
Obolensky, Dimitri (1974) [1971]. The Byzantine Commonwealth: Eastern Europe, 500-1453. London: Cardinal. ISBN 9780351176449. Arhivirano s originala, 21. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
Ostrogorsky, George (1956). History of the Byzantine State. Oxford: Basil Blackwell. Arhivirano s originala, 23. 4. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
Portal, Roger (1969) [1965]. The Slavs. Prevod: Evans, Patrick (Translated from French izd.). Weidenfeld & Nicolson. ISBN 9780297763130. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 21. 3. 2018.
Runciman, Steven (1930). A History of the First Bulgarian Empire. London: G. Bell & Sons. ISBN 9780598749222. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 20. 10. 2020.
Samardžić, Radovan; Duškov, Milan, ured. (1993). Serbs in European Civilization. Belgrade: Nova, Serbian Academy of Sciences and Arts, Institute for Balkan Studies. ISBN 9788675830153.
Singleton, Fred (1985). A Short History of the Yugoslav Peoples. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-27485-2.
Stavrianos, Leften Stavros (2000). The Balkans Since 1453. C. Hurst & Co. Publishers. ISBN 978-1-85065-551-0.
Vlasto, Alexis P. (1970). The Entry of the Slavs into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9780521074599. Arhivirano s originala, 20. 1. 2023. Pristupljeno 8. 3. 2018.
Živković, Tibor (2002). Јужни Словени под византијском влашћу 600-1025 [South Slavs under the Byzantine Rule (600–1025)]. Belgrade: Историјски институт САНУ. ISBN 9788677430276. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
Živković, Tibor (2008). Forging unity: The South Slavs between East and West 550–1150. Belgrade: The Institute of History, Čigoja štampa. ISBN 9788675585732. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 25. 9. 2016.

Žurnali

Gitelman, Zvi; Hajda, Lubomyr A.; Himka, John-Paul; Solchanyk, Roman, ured. (2000). Cultures and Nations of Central and Eastern Europe: Essays in Honor of Roman Szporluk. Ukrainian Research Institute, Harvard University. ISBN 978-0-916458-93-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.

Vanjski linkovi

Nedovršeni članak Južni Slaveni koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Južni Slaveni

[Census_2022-1] "Final results of the Census of Population, Households and Dwellings, 2022" (jezik: engleski). Statistical Office of the Republic of Serbia. 28. 4. 2023. Pristupljeno 28. 4. 2023.

[2] "POPULATION ESTIMATE OF THE REPUBLIC OF CROATIA, 2022". podaci.dzs.hr. 8 Sep 2023. Pristupljeno 21 Sep 2023.

[Popis2013-3] Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine / Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina (2016). "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013: Rezultati Popisa / Census of Population, Households and Dwellings in Bosnia and Herzegovina, 2013: Final Results" (PDF) (jezik: bosanski i engleski). Arhivirano (PDF) s originala, 25. 6. 2021. Pristupljeno 21. 6. 2021.

[Statistical_Office_of_Slovenia-4] "Population, 1 October 2022". Statistical Office of Slovenia. Arhivirano s originala, 6. 11. 2023. Pristupljeno 17. 3. 2023.

[2021_census-5] "State Statistical Office – News release: Census of Population, Households and Dwellings in the Republic of North Macedonia, 2021 – first dataset ,2021". Stat.gov.mk. Pristupljeno 30. 3. 2022.

[6] "Population of Kosovo". 2022. Arhivirano s originala, 19. 7. 2019. Pristupljeno 10. 8. 2022.

[7] "Statistical Office of Montenegro - MONSTAT".

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]