Josip Belušić (12. mart 1847 – 8. januar 1905) bio je hrvatski izumitelj i profesorfizike i matematike. Rođen je u malom naselju Županići u Labinu u Istri, a školovao se u Pazinu i Kopru. Belušić je nastavio studije u Beču, a kasnije se preselio u Trst prije povratka u Istru, gdje je izgradio svoj najpoznatiji izum, brzinomjer. Po završetku studija, Belušić se zapošljava kao profesor fizike i matematike u Kraljevskoj školi u Kopru. Kasnije je postao direktor Pomorske škole Castelnuovo i zaposlen kao docent u toj instituciji.[2][3]
Godine 1887.[4][5] Belušić je prvi put javno eksperimentisao sa svojim novim izumom, električnim brzinomjerom.[6][7][8] Izum je patentiran u Austrougarskoj pod nazivom "Velocimeter".[9][10]
Belušić je svoj izum izložio na izložbenom svemiru 1889. u Parizu,[9][10][11][12] preimenujući ga u Controllore automatico po veturi. Iste godine Opština Pariz raspisala je javni konkurs i registrovano je preko 120 patenata za nadmetanje. Njegov dizajn pobijedio je kao najprecizniji i najpouzdaniji i prihvaćen je u junu 1890.[13] U roku od godinu dana na pariske vagone instalirano je stotinu uređaja.[3] Godine 1889. hrvatske novine Naša sloga predviđale su da će se "[Belušićev izum] proširiti po cijelom svijetu, a s njim i ime našeg vrlog Istranina, prijatelja i domoljuba".[5]
Belušićev izum je ujedno bio i prvi uređaj za nadzor u historiji, preteča mjernih uređaja za nadzor koji se danas koriste u kamionima, autobusima i taksijima.[3][9][10][14] Dakle, Belušić je takođe zaslužan kao otac uređaja za nadzor i prismotru.[15][4]
Reference
^"Belušić, Josip". Hrvatska tehnička enciklopedija [Croatian Technical Encyclopedia]. Arhivirano s originala, 14. 2. 2021. Pristupljeno 19. 8. 2020.