Netoksični transporter amonijaka u cirkulaciji krvi;
Proizvođači glutamina
Glutamin se sintetizira uz katalitsko djelovanje enzimaglutamin sinthetaza od glutamata i amonijaka. Narelevantniji tkivni proizvođač glutamina je mišićna masa, sa oko 90% ukupno sintetiziranog glutamina. Glutamin se također, u malim količinama, stvara u plućima i mozgu.[5] Jetra je također sposobna za značajnu sintezu ove aminokiseline, a njena uloga u metabolizmu glutamina je više regulacijska nego produkcijska, jer je jetra preuzima velike količine glutamina izveden iz crijeva.
Potrošači glutamina
Najveći potrošači glutamina su ćelije crijeva, ćelije bubrega za održavanje acidobazne ravnoteže, aktivirane imune ćelije i mnoge ćelije kancera.
Medicinska upotreba
U kataboličkim stanjima ozljeda i bolesti, glutamin postaje uvjetno esencijalan, što zahtijeva unos iz hrane ili dodataka.[6][7]
Glutamin se koristi kao komponenta oralne suplementacije za preokretanje propadanje mišića kod pacijenata sa uznapredovalim rakom.
Oralna suplementacija glutamina značajno smanjuje rizik od sistemskih infekcija porijeklom iz crijeva, kao kod kritično bolesnih osoba i kod osoba koji su imale abdominalne operacije. Smanjenje stope infekcija u ovih grupa ljudi zbog dodavanja glutamina poboljšava crijevne funkcije, uključujući i smanjenje prepreka povećanom crijevnom propusnosti. Međutim, intravenska primjene ne doprinosi ovoj prednosti.
Suplementacija se nepomaže smanjenju značajnijih problema sa želučanim i crijevnim bolestima kod djece.
Ishrana
U ljudskom tijelu, u prirodnom obliku neesencijalne amonokiseline, glutamin je najčešći i jedna je od rijetkih aminokiselina koje mogu direktno preći kroz barijete moždanihkrvnih barijera.
U tijelu se cirkulira u krvu, a skladišti se u skeletnim mišićima. U slučaju bolesti i ozljeda postaje uvjetno esencijalna aminokiselina.
Izvori L-glutamina iz hrane uključuju govedinuperad, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode, pšenicu, kupus, repu, grah, špinat i peršun. Male količine slobodnog L-glutamina se također mogu naći i u sokovima od povrća.
^Hall John E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN0-7216-0240-1.
^Aledo J. C. (2004): Glutamine breakdown in rapidly dividing cells: Waste or investment? BioEssays, 26 (7): 778–785.
^Yuneva M. et al. (2007): Deficiency in glutamine but not glucose induces MYC-dependent apoptosis in human cells. The Journal of Cell Biology, 178 (1): 93–105.
^Newsholme P. Et al. (2003): Glutamine and glutamate as vital metabolites. Brazilian Journal of Medical and Biological Research, 36 (2): 153–163.