Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
U antičko vrijeme Egejska ostrva (često drugo ime za Egejsko more) su bili izvorište kulturnog razvoja i "šablon" za današnju demokratiju. Razvijalo se pomorstvo, trgovina i posredovalo se znanje.
Etimologija
Još od antičkih vremena postoje razna objašnjenja za ime Egejskog mora. Prema nekim od njih, more je nazvano prema grčkom gradu Aegae, odnosno poslije Aegea, ili prema kraljica Amazonki, koja je umrla u ovom moru, ili, posebno među Atinjanima, prema Egeju (Aegeus), kralju Atine i ocu Tezeja, koji se bacio i utopio u moru od tuge za sinom pomislivši da je sin ubijen od strane Minotaura.
U nekim južnoslovenskim jezicima, Egejsko more se često naziva i Bijelo more (primjer bugarskog jezika: Бяло море).[2]
Geografija
Egejsko more se prostire na površini od oko 214.000 km2 a dugo je oko 610 i široko oko 300 kilometara.
Maksimalna dubina mora je 3.543 metara (istočno od ostrva Kreta).
Egejska ostrva, koja se nalaze unutar mora, sa sljedećim ostrvima (uglavnom raspoređena od zapada prema istoku): Kitera, Antikitera, Kreta, Kasos, Karpatos i Rodos, razgraničavaju more na jugu.
Egejska ostrva, koja gotovo sva pripadaju Grčkoj, mogu se podijeliti u sedam grupa:
