Ulazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Vinkovaca (skretanje ulijevo)Kolodvor OsijekIzlazak na prugu Vinkovci-Osijek iz smjera Osijeka (skretanje ulijevo)
Pruga je nekada bila jedna od rijetkih profitabilnih sporednih željezničkih pruga. U prometnom je smislu to najkraća i najbrža veza između Vinkovaca i Osijeka. Nažalost, stradala je u razaranjima Domovinskog rata. 10 km te pruge je otuđeno. Prigodom ponovnog puštanja u promet, izgrađen je jedan novi most preko Bobotskog kanala i postojeći most kraj Gaboša je obnovljen.
Stanje
Dana 2. travnja2008. je izvršena probna vožnja na novoobnovljenoj dionici. Najveća brzina je bila 80 km/h sa prosječnom brzinom od oko 60 km/h. Vožnja od Vinkovaca do Osijeka trajala je 41 minutu. Dana 12. prosinca 2008. prošao je pokusni vlak, a pruga je ponovno puštena u promet sa stupanjem novog voznog reda 14. prosinca 2008. Signalizacija na svim željezničko-cestovnim prijelazima je obnovljena (minimalno Andrijin križ).
Historija
Gradnja je počela 1880. godine. U izgradnji je sudjelovao strani kapital.
Svečano otvorenje se vrši 17. prosinca2008. godine, ispračajući vlak koji je po voznom redu vozio u 11:56 h.
Važnost
Međunarodna važnost - najkraća i direktna poveznica međunarodnih željezničkih koridora Vc i X
Lokalna važnost za putnički promet - najkraća i direktna veza između dvaju velikih slavonskih gradova: Osijeka (najveći slavonski grad) i Vinkovaca.
Važnost za prigradski promet - Osijek i Vinkovci su velika željeznička čvorišta i rastući gradovi, kojima gravitiraju sve okolne općine.
Važnost za teretni promet - Velika većina tereta, koji se prevozi kamionima željeznicom bi se mogla prevoziti ekonomičnije i ekološkije. U Vinkovcima se nalazi veliki teretni kolodvor (2 parka, park A i B), koji bi mogao biti još iskorišteniji.
Važnost za očuvanje okoliša - U usporedbi s cestovnim prometom, željeznica ima puno veći kapacitet i manje zagađenje nego što ga imaju cestovna vozila. K tomu, korištenje željeznice pripomaže eliminacijama gužvi koje stvara kamionski promet. Željeznička pruga zauzima i manje prostora u okolišu i znatno manje utječe na okoliš.
Statistika za obnovu
Statistički podatci o prometu dostupni do godine 1991. koji su opravdavali obnovu:
U prosjeku je dnevno putovalo 12 putničkih vlakova u oba smjera, 7 teretnih u smjeru Vinkovci-Osijek i 6.5 teretnih u smjeru Osijek-Vinkovci.
prijevoz tereta u smjeru Vinkovci-Osijek: 1324331 t (518 tona prosječno po vlaku)
prijevoz tereta u smjeru Osijek-Vinkovci: 1233756 t
Brzina i tonaža
U građevinskom je smislu prvotno pruga bila građena za 120 km/h. Redovni je promet tekao maksimalnom brzinom od 100 km/h. Maksimalno osovinsko opterećenje je 22,5 t/os.
Obnova je ponovno napravljena za iste nazivne brzine na većem dijelu, ali će, zbog sigurnosnih razloga, prvotna brzina biti ograničena na 80 km/h.
Planovi
Prvi plan je uključivanje u budući prigradsko-gradski putnički željeznički prsten, koji povezuje slavonske gradove:
Ilok - ovaj grad još ne posjeduje željezničku vezu, ali se razmatra željeznički spoj s međunarodnim koridorom X, kod mjesta Tovarnik. Ovaj spoj bi imao dužinu od 6 km. Također, razmatra se faza dva, koja uključuje izgradnju potpuno nove trase, koja bi išla u smjeru grada Vukovara.
Takt vožnje prigradskog prstena iznosit će pola sata, ili (vjerojatnije) jedan sat iz svakog grada za svaki grad.
Drugi plan je elektrifikacija pruge. Kao pruga poveznica elektrificiranog međunarodnog željezničkog koridora X i koridora Vc, čiji se dio od Belog Manastira do stanice Strizivojna-Vrpolje (spoj koridora Vc na koridor X) planira uskoro elektrificirati. Elektrifikacija ove pruge je ekonomski opravdana. Njezin pretežno ravan tijek i ravničarska izvedba omogućuju čak i veće brzine u budućnosti. Ova pruga bi mogla postati pomoćni prijevozni put za koridor Vc. S obzirom na duljinu pruge od Vinkovaca do Osijeka, nasuprot planiranoj elektrifikaciji Strizivojna-Vrpolje - Osijek, ovo je ekonomski isplativija varijanta. Pruga također prolazi pokraj energetskog postrojenja Ernestinovo, spoja strujnih sustava istoka i zapada.
.jpg)
