Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada1920. - Zagreb, 26. veljače1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik. Jedno od najznačajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeću. Pseudonimi: Osip Suri, Barba Zvane, Filus i dr.
Osnovnu školu pohađa i svršava na talijanskom jeziku u Žminju. Bježeći pred fašizmom, godine 1931. s obitelji prelazi tadašnju jugoslavensko-talijansku granicu na Rječini. Na Sušaku nastavlja školovanje, najprije u srednjoj građanskoj, a zatim u trgovačkoj akademiji. Prvim pjesničkim i proznim radovima javlja se 1938. u zagrebačkoj “Istri” i sušačkome “Primorju”. Djelovao je u antifašističkom pokretu istarskih emigranata. Početkom lipnja 1938. u Zagrebu je osnovao Istarsku revolucionarnu organizaciju Mlada Istra i uređivao njezino ilegalno glasilo “Sloboda”. Godine 1940. upisuje se na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Sudionik je Narodno-oslobodilačkog pokreta 1941.-1945. Tijekom rata u Istri i Gorskome kotaru uređuje “Goranski vjesnik” i “Hrvatski list”, a nakon oslobođenja glavni je i odgovorni urednik “Glasa Istre”, "Ilustriranog vjesnika" i "Vjesnika", te urednik “Epohe”, "Dometa" i "Mosta”. Na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je i apsolvirao pravo (1950.-1954.).
Godine 1969. Zvane Črnja u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Čakavski sabor, čiji je tajnik do 1977. Godine 1979. pokreće reprezentativan nakladnički projekt antologijsko-enciklopedijskih domašaja "Istru kroz stoljeća" u kojoj je u 10 kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga. Kao autor i polihistor snažnog i osebujnog nadahnuća pisao je kulturno-povijesne i književne eseje i studije, poeziju i memoarsku prozu, duboko inspirirane Istrom, njezinim čakavskim idiomom i hrvatskom kulturnom i političkom poviješću.
O književnom djelu Zvana Črnje opsežnu je monografsku studiju pod naslovom “Bartuljska jabuka” objavio Boris Biletić.
Bibliografija
Poezija
"Istrijanska zemlja" (u suautorstvu s Ivanom Bostjančićem, s predgovorom Mate Balote, Istarska naklada, Zagreb, 1940.), pjesme,
"Raša će dati srce" (Izd. OOJSRNJ za Istru i Rijeku, Rijeka, 1947.), poema,
"Priča o zemlji ilirskoj" (Barba Zvane) (Naklada suvremene tehnike, Zagreb, 1953.), ilustrirana poema za djecu,
"Žminjski libar, va viersah hrvackeh složen" (Pododbor Matice hrvatske u Rijeci i Puli, 1966.), poezija,
"Bezak na tovare" (“Mladost”, Zagreb, 1976.), poezija,
"Izabrane pjesme" (Čakavski sabor, Split, 1977.),
"Priča o zemlji Iliriji" (Školska knjiga, Zagreb, 1981.), poema za djecu i mladež,
"Sabrane pjesme" (Čakavski sabor i dr., Pula-Rijeka, 1981.),
"One dvi naranče" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), pjesme,
"Priča o zemlji Iliriji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1994.), poema za djecu i mladež,
"Balade i romace" (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2001.), pjesme, s pogovorom Alda Klimana, ISBN953-6487-17-9
“Posljednji odred” (M. Katić i F. Hanžeković; Jadran-film, Zagreb, 1948.), knjiga snimanja,
"U krvi rođeno" (Matica hrvatska, Zagreb, 1948.), filmski scenarij za Posljednji odred,
"Šćavuni" (Istarska naklada, Pula, 1987.), dramski tekstovi “Zašto si tužan, Clovio?” (TV-roman) i “Marule moj” (Hod pod zvijezdama u četiri prikazanja),
"Zašto si tužan, Clovio?" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), TV drama
Knjige za djecu i mladež
"Priča o zemlji ilirskoj" (Barba Zvane) (Naklada suvremene tehnike, Zagreb, 1953.), ilustrirana poema za djecu,
"Priča o zemlji Iliriji" (Školska knjiga, Zagreb, 1981.), poema za djecu i mladež,
"Priča o zemlji Iliriji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1994.), poema za djecu i mladež
Antologije
“Korablja začinjavaca u versih hrvacki složena, cvitjem opkićena po zakonu dobrih poet” (s Ivom Mihovilovićem; Dometi, Rijeka, 1969.), antologija čakavske poezije
Monografije, publicistika
“Kulturna historija Hrvatske” (“Epoha”, Zahreb, 1965.), monografija,
"Knjiga o Istri" (suautorstvo s Miroslavom Bertošom et al., Školska knjiga, Zagreb,1968.), publicistika,
"Hrvatska" (na hrvatskom, francuskom, njemačkom, engleskom i ruskom; Jugoslavenska revija, Beograd, 1976.), publicistika,
“Kulturna povijest Hrvatske I-III” (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1978.), monografija,
"Kulturna povijest Hrvatske I-II” (“Otokar Keršovani, Opatija, 1988.), monografija
Filmologija
“Zvijezde bez maske” (“Epoha”, Zagreb, 1961.), priručnik o razvojnom putu filma,
“Filmska umjetnost” (Školska knjiga, Zagreb, 1962.), priručnik za filmski odgoj
Knjige na drugim jezicima
“Cultural History of Croatia” (preveo Vladimir Ivir; Office of information, Zagreb, 1962.), monografija,* “Istorija horvatskoj kul'turi” (prijevod Petra Gljebova; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1965), monografija
"Histoire de la culture croate” (prevela Janine Matillon; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1966.), monografija,
“Conoscere la Croazia” (preveo Mario Kinel; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1967.), publicistika,
“Get To Know Croatia” (preveo Vladimir Ivir; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb 1967.), publicistika,
“Sotto el lodogno” (Liriche ciakave scelte ricantate in dialetto veneto-istriano da Giacomo Scotti, Dometi, Rijeka, 1971.), izbor pjesama na istro-venetskom dijalektu,
“Storia della cultura croata” (preveo Giacomo Scotti; Dometi, Rijeka, 1972.), monografija
Prijevodi
Eduardo de Filippo: “Milijunaški Napulj” (1954.), prijevod s talijanskog,
Alexandre Dumas: “Tri mušketira” (u dva dijela, “Globus media”, Zagreb, 2005.), prijevod s francuskog