PROFILPELAJAR.COM

Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića u Bosanskom Petrovcu nalazi se u Spomen-muzeju Jovana Bijelića u ulici Bosanska br. 111, Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina, osnovanom 1972. godine. Zbirka je proglašena za nacionalni spomenik BiH^[1]

Akademski slikar Jovan Bijelić rođen je 1884. god. u naselju Revenik, Bosanski Petrovac 1884. godine. Likovnu akademiju je završio u Krakovu nakon čega je kratko vrijeme živio i radio u Bihaću, a potom se preselio u Beograd, gdje je živio do svoje smrti 1964. godine. Njegovo ime predstavlja jednu od najvećih ličnosti jugoslovenske likovne umjetnosti XX vijeka, kako po umjetničkim djelima koje je ostavio iza sebe, tako i po uticaju koji je izvršio na mlađe generacije. Svrstavaju ga u vodeće kolorističke ekspresioniste četvrte decenije XX vijeka. Njegova djela nalaze se u svim velikim galerijama i muzejima na prostoru bivše Jugoslavije.^[2]

Nacionalni spomenik čine sljedeće zbirke:

a) Četrnaest slika iz zbirke slika akademskog slikara Jovana Bijelića:

Portret Vere Milenković, 1928, ulje na platnu, 200x150 cm;
Stari Beograd, nepoznato, ulje na platnu, 98x78 cm;
Kula s konacima, 1932, ulje na platnu, 86x74 cm;
Selo u Bosni, 1932, ulje na platnu, 88x75 cm;
Portret Vukoslave Bartoli, 1929, ulje na platnu, 77x104 cm;
Plitvice, 1960, ulje na dasci, 93x104 cm;
Portret trgovca Svetozara Marina, 1938/39, ulje na platnu, 54x68 cm;
Jajce u Bosni, 1930/31, ulje na platnu, 124x110 cm;
Mrtva priroda, nepoznato, ulje na platnu, 73x59 cm;
Portret žene, nepoznato, ulje na platnu, 42x78;
Kafana – roštilj, nepoznato, akvarel, 62x51 cm;
Sjedeći akt, nepoznato, crtež olovkom na papiru, 61x83 cm;
Portret muškarca, nepoznato, crtež olovkom i ugljem na papiru, 61x83 cm;
Mrtva priroda, 1932, ulje na platnu, 70x100 cm;

b) Četiri slike iz zbirke slika drugih autora:

Vojo Dimitrijević, Portret Jovana Bijelića, 1957, ulje na platnu, 68x84 cm. Dopojasni portret starijeg čovjeka odjevenog u smeđe odjelo. Ruke su postavljene jedna preko druge i položene na štap smješten u središte slike. Glava je pognuta prema rukama i štapu. Pogled je usmjeren prema posmatraču. Pozadina slike je crvene boje sa mjestimičnim namazima plavog.
Pavle Vasić, Portret Jovana Bijelića, 1951, tuš na papiru, 42x33 cm. Dopojasni portret srednjovječnog muškarca odjevenog u odijelo i košulju sa kravatom. Pogled mu je usmjeren prema posmatraču.
Krunoslav Kern, Rodna kuća Jovana Bijelića, 1978, akvarel, 65x53 cm. Na slici je predstavljena prizemna bijela kuća prekrivena krovom na dvije vode. Okružena je drvenim tarabama. Oko nje je mnoštvo zelenila.
Predrag Gol, Rodna kuća Jovana Bijelića, 1978, ulje na platnu, 62x52 cm. Slika je podijeljena u nekoliko geometrijskih ploha. Svaka ploha je ispunjena različitom nijansom plave boje.

c) zbirka ličnih predmeta akademnskog sikara Jovana Bijelića:

garnitura za sjedenje – tri manja i jedan veći sto,
servis za kavu (tacna, dva držača za fildžan, šećernica, džezva)
paleta,
kičice (17 kičica),
ćilim. Ćilim je pravougaonog oblika. Na kraćim stranama ćilima izvučene su bijele resice. U vizuelnom smislu ćilim se može podijeliti na dva dijela – centralni dio ćilima ili polje ćilima i rubni dio ćilima ili ćenar. Podloga polja ćilima je crvene boje. Polje je ukrašeno sa pet paralelnih i međusobno povezanih motiva malih kola sa zvjezdicama. Motiv kola je izveden plavom i crnom bojom, dok su zvjezdice unutar kola rađena u bijeloj, bordo i crvenoj boji. Podloga ćenara ćilima je crne boje. Ćenar je ukrašen motivom kornjača. Motiv kornjača je izvođen crvenom, plavom, svjetlijom plavom, prljavobijelom i petrolej zelenom bojom. Ćenar je od polja ćilima i vanjskog ruba ćilima odvojen motivom kukica. Motivi kukica su oivičeni bijelom linijom(6). Vanjski rub ćilima je crvene boje.

Djela Jovana Bijelića su u Spomen-muzeju u Bosanskom Petrovcu bila izložena do 30. augusta 1995. godine kada su zbog ratnih dešavanja 1992. do 1995. godine premještena u Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjoj Luci. Vraćena su u Bosanski Petrovac 30. augusta 2005.

Literatura

Tihić, Smail (1972). Jovan Bijelić: život i djelo. Veselin Masleša.
Miodrag B. Protić - Jovan Bijelić, Muzej savremene umjetnosti Beograd, Beograd, 1968.
Miodrag B. Protić - "Jovan Bijelić", u: Nada Miljković (ur.), Srpski slikari i vajari XIX i XX veka. Beograd, Izdavački zavod „Jugoslavija“, 1972

Reference

↑ „Zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta Jovana Bijelić”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-06. Pristupljeno 24. 9. 2020.
↑ Tihić Smail