Vadi (arapski: وادي, engleski: Wadi) je tradicionalno arapski pojam koji se prvenstveno odnosi na dolinu. U nekim slučajevima to se odnosi na suho riječno korito koje ima vode samo za vrijeme jakih kiša, ali i za svaki nepredvidiv vodotok.
Vadi se najčešće nalaze po pustinjama Sjeverne Afrike i poluotoku Arabiji, znaju biti dugi po nekoliko stotina kilometara.
Vadi se kao vodotokovi, razlikuju od rijeka i potoka, jer je njihov površinski tok povremen ili kratkotrajan. Vododerina vadija u pustinjskom okolišu je obično suha tijekom cijele godine, osim nakon kiše. Pustinjsko okruženje inače karakteriziraju nagle i jake (ali vrlo rijetke kiše) tako da znaju uzrokovati nagle poplave. Ići po vadima u određeno doba godine može biti opasno zbog neočekivane navale vode. Takve nagle pojave jakih bujica i poplava, uzrok su smrti nepažljivih šetača, svake godine u Sjevernoj Americi i mnogim bliskoistočnim zemljama.
Zbog koncentracije podzemnih voda čak i nakon sezonskih poplava, obale mnogih vadija su poželjna ljudska staništa. Nomadski pustinjski pastiri pronalaze nešto zelenila za sebe i svoja stada u vadima, čak i u tako suhim krajevima kao Sahara, na svojim krstarenjima po pustinji. [1]
Vodotok u vadima je neobično brz, ali naglo gubi brzinu, jer se dobar dio vode naglo gubi u poroznim sedimentima korita vadija. Vododerine vadija su obično sastavljene od šljunka i pijeska. Ti sedimenti su najvećim dijelom nastali za eocenskim procesima.[2]
Vremenom vododerine vadia mogu "promjeniti smjer vodotoka" jer prisutnost podzemnih voda pogoduje vegetaciji, koja toliko ispuni korito vadija, da voda više nemože teći kroz njega, pa promjeni smjer, i počne teći natrag.
Summary: Drainage Courses, Wadis. United States Army Corps of Engineers. Desert Processes Working Group; Knowledge Sciences, Inc. (n.d), Preuzeto 2008-08-26. (en)