PROFILPELAJAR.COM

"The Adventure of the Naval Treaty"
	; Sidney Paget: "Kako je ljupka stvar, ta ruža"
Detalji o priči
Autor	Arthur Conan Doyle
Datum izdanja	1893.
Vrsta	kratka priča
Zbirka	The Memoirs of Sherlock Holmes
Detalji o fabuli
Radnja smještena	srpanj 1889.
Klijent(i)	Percy Phelps
Zločinac/ci	Joseph Harrison

"The Adventure of the Naval Treaty" (srpskohrvatski: Pomorski sporazum) je jedna od 56 priča o Sherlocku Holmesu što ih je napisao Arthur Conan Doyle. Priča je izvorno objavljena u Strandu 1893. godine, uz ilustracije Sidneyja Pageta, a čini sastavni dio zbirke The Memoirs of Sherlock Holmes. Doyle je ovu priču stavio na devetnaesto mjesto među svojih devetnaest najdražih priča.

Slučaj

Dr. Watson dobiva pismo od bivšeg školskog kolege, Percyja Phelpsa, sada zaposlenika Ministarstva vanjskih poslova, koji traži pomoć Sherlocka Holmesa. Phelpsu je nedavno ukraden važan pomorski sporazum iz ureda i, ukoliko se ne pronađe, mogao bi nastati međunarodni skandal.

Sporne večeri, Phelps je na trenutak napusatio svoj ured kako bi vidio što je kavom koju je naručio, a koja mu je bila potrebna dok je kopirao sporazum. Njegov ured ima dva ulaza; glavni ulaz motrio je portir, dok na sporedni ulaz nije nitko motrio. Phelps je otišao do portira i našao ga kako spava. Nije ga želio buditi, ali je tada iznenada čuo zvono iz svog ureda (koji je trebao biti prazan); požurio je do ureda i našao kako je sporazum nestao. Kradljivac je očigledno ušao na sporedni ulaz jer bi, u suprotnome, morao nabasati na Phelpsa u jednom trenutku. Nikakvih otisaka nije bilo.

Jedini sumnjivac u tom trenutku bila je portireva supruga, koja je u tom trenutku iznenada izjurila iz zgrade. Policija je to ispitala, ali bez uspjeha. Sljedeći sumnjivac bio je Phelpsov kolega, Charles Gorot, ali ni on nije bio odgovoran.

Phelps je, ruiniran, otišao u kuću svoje zaručnice, Annie Harrison, gdje je boravio dva mjeseca, bolestan i uništene reputacije. S njima je bio i Anniein brat, Joseph, koji je došao u posjet svojoj sestri. Holmes je prilično zainteresiran za slučaj te prvo odlazi kod Harrisonovih kako bi razgovarao s Phelpsom. Nakon toga odlazi u London po informacije te razgovara s Lordom Holdhurstom, Phelpsovim ujakom koji mu je povjerio zadatak sa sporazumom. Holmes eliminira Holdhursta kao sumnjivca i saznaje kako nitko nije mogao prečuti njihov razgovor te kako bi dospijeće sporazuma u ruke Francuske ili Rusije imalo katastrofalne posljedice. Ipak, Holmes zaključuje kako, unatoč tjednima što su prošli, sporazum još uvijek nije prodan, što predstavlja još jedno neobjašnjivo pitanje.

Holmes se vraća kod Harrisonovih u Woking da bi objavio kako sporazum još uvijek nije pronađen. Ipak, te se večeri događa nešto neobično - netko je pokušao provaliti u Phelpsovu sobu. Phelps ga je iznenadio, ali mu zbog kape nije mogao prepoznati lice. Pokušaj provale dogodio se prve večeri kada je Phelps smatrao da može bez njegovateljice.

Holmesu tada sve postaje jasno. Watsona i Phelpsa pošalje u London, a ostale uvjeri kako i on ide s njima. Annie je rekao da cijeli dan boravi u zaručnikovoj sobi i da ju, navečer, zaključa izvana kad ju napusti. Holmes se te večeri sakrije i čeka dva sata ujutro, kada se lopov pojavljuje. Ulazi u sobu i, iz rupe u podu, izvlači sporazum. Po izlasku iz sobe, upada u Holmesove ruke.

Sljedećega jutra, Holmes, koji je uvijek volio teatralnost, doslovno servira Phelpsu sporazum za doručkom u svom stanu u 221B Baker Streetu. Phelps je oduševljen, Holmes pobjedonosno miran, a Watson potpuno zbunjen. Holmes objašnjava kako je sve to počinio Annienin brat, Joseph, te kako je nekoliko stvari upućivalo upravo na njega. Ukravši sporazum, sakrio ga je u sobu u kojoj je on obično spavao, ali planove mu je poremetio Phelps, koji je smješten u tu sobu dok je bolovao. Motiv krađe bio je, dakako, novac - Joseph je izgubio veliku svotu na burzi te mu je novac bio potreban.

Značaj priče

Ova priča modernom čitatelju pruža dva interesantna uvida u društvene i političke prilike toga vremena. Prvo, u to vrijeme nije bilo sramotno za jednog državnog dužnosnika priznati da je posao dobio na račun svog ujaka, vladinog ministra, što zorno prikazuje kako je nepotizam bio uobičajena praksa u to vrijeme. Drugo, u vrijeme kada je priča napisana, Francuska i Rusko Carstvo – koji će biti glavni britanski saveznici u Prvom svjetskom ratu – smatrane su britanskim neprijateljima. U špijunskoj priči smještenoj u njegovo doba, sasvim je logično da Doyle te dvije zemlje navodi kao moguće počinitelje zločina, jednako kao što bi se Sovjetski Savez smatrao počiniteljem u nekom hladnoratovskom trileru. Upravo je ova Doyleova priča jedna od prvih koja bi se mogla svrstati među preteče špijunskog žanra.

Ovo je najduža priča objavljena u Strandu prije Holmesove "smrti" u priči "The Adventure of the Final Problem". Kao takva, izvorno je objavljena u dva dijela - prvi je opisivao događaje prije razgovora s Lordom Holdhurstom, a drugi dio sve kasnije događaje.

Ova priča sadrži prvu referencu na priču "The Adventure of the Second Stain", koja neće biti tiskana još 11 godina.