Miles Monroe (Woody Allen), jazz glazbenik i vlasnik trgovine zdravom hranom, koji živi na Manhattanu u 1973. godini kirogenički je zamrznut bez njegova pristanka. 200 godina kasnije oživjeli su ga znanstvenici, članovi pobunjeničkog pokreta. SAD u 22. stoljeću policijska su država kojom vlada diktator i sprovode tajni plan poznat kao "projekt Aires". Pobunjenici žele iskoristi Milesa da se kao špijun infiltrira u projekt Aires, jer on je jedini član društva bez poznatog biometrijskog identiteta.
Vlasti hvataju znanstvenike, a Miles bježi skrivajući sa kao robot. Odlazi na posao kao robot batler u kući Lune Schlosser (Diane Keaton). Kad Luna odluči zamijeniti robotsku glavu s drugom "estetskijom", Miles nema izbora nego joj otkriti svoj pravi identitet. Luna je uplašena i prijeti Milesu da će ga prijaviti vlastima. Miles otima Lunu i kreće u razotkrivanje projekta Aires.
Njih dvoje se zaljubljuju, ali Miles biva zarobljen i prisiljen na ispiranje mozga. On zaboravlja tko je i postaje zadovoljan član društva. U međuvremenu, Luna nalazi skupinu pobunjeničkih gerilaca i pridružuje se njihovom pokretu. Pobunjenici otimaju Milesa i podvrgavaju ga obrnutom ispiranju mozga, nakon čega se sjeti svoje prošlosti i pridružuje njihovom cilju.
Miles i Luna uspješno se infiltriraju u projekt Aires. Saznaju da je vođa ubijen u bombaškom napadu pobunjenika deset mjeseci ranije, a sve što je od njega ostalo je njegov nos. Nos je ostao živ, članovi Aires projekta zamijene Milesa i Lunu za liječnike i žele da oni kloniraju vođu iz njegovog dragog nosa. Umjesto toga, Miles krade nos i "ubija" posljednji ostatak diktatora.
Produkcija
Film je snimljen u Denveru i okolici. Vanjske snimke bolnice rađene su u Laboratoriju Nacionalnog centra
za atmosferska istraživanja u Boulderu, Colorado. Skulpturna kuća, djelo arhitekta
Charlesa Deatona, danas je poznata kao Kuća spavača ili Kuća letećih tanjura.
Crkva religiozne znanosti[2] u Lakewoodu pretvorena je u McDonald's[3] budućnosti s brojačem
prodanih hamburgera, koji prikazuje brojku 1 sa preko dvadeset nula.
Douglas Rain (glas) kao Zli Kompjuter / robot batler
Reakcije
Kritike
Spavač je profilirao Woodyja Allena u trenutačno najboljeg američkog glumca i redatelja komedije. Sa Spavačem Allen se najviše uspio približiti klasičnoj slapstick-and-chase komediji, u čemu je jako dobar.
Spavač je Allenov četvrti film u kojem je glumac, redatelj i scenarist (ovaj put s Marshallom Brickmanom) i to je, siguran sam, ne samo njegov najambiciozniji, nego i najbolji film.
Spavač je vjerojatno Woodyjev najzabavniji film. Zato ću reći da zaslužuje biti stavljen na vrh njegova opusa, s drugim remek-djelima 'Annie Hall', 'Manhattan', 'Hannah i njezine sestre' i 'Zločini i prijestupi'. Spavač je moj omiljeni film Woodyja Allena, te nedvojbeno veliko ostvarenje umjetnosti komedije.