Singapurski tjesnac[a] je pomorski tjesnac, dugačak 113 kilometara i širok 19 kilometara,[1] konvencionalno je ograničen Malačkom tjesnacom na zapadu, Južnim kineskim morem na istoku, otokom Singapur na sjeveru i otocima Riau na jugu. Međunarodna hidrografska organizacija precizno definira granice Singapurskog tjesnaca.[2] Kanal uključuje dubokovodnu lukuKeppel Harbour i mnoge male otoke te osigurava glavni dubokovodni prolaz do velike luke Singapura, zbog čega je iznimno prometna. U godini 2017. je približno 2000 trgovačkih brodova dnevno plovilo vodama tjesnaca.[3]
Muslimanski pisac al-Jakubi[b] iz 9. vijeka spominje Bahr Salahit ili Salahitsko more[c], jedno od sedam mora koje treba prijeći da bi se stiglo do Kine. Neki su tumačili da se Salahitsko more odnosi na Singapur,[4] iako su ga drugi općenito smatrali Malajskim tjesnacem, dodirnom točkom između Arapa i Zābaja (vjerojatno Sumatre).[5] Među ranim Europljanima koji su putovali u jugoistočnu Aziju, Singapurski tjesnac se može odnositi na cijeli ili na južni dio Malačkog tjesnaca, kao i na druge njegove vodene dijelove.[6] Historičari su također koristili izraz u množini, „Singapurski prolazi”, za označavanje tri ili četiri različita tjesnaca koja se nalaze zabilježena u starim tekstovima i kartama – „Stari singapurski tjesnac” između Sentose i Telok Blangaha, te „Novi singapurski tjesnac” jugozapadno od Sentose, takozvani „Guvernerov tjesnac” ili „tjesnac Johna de Silve” koji odgovara Phillipovu kanalu i tjesnac Tebrau.[7] Danas se Singapurski tjesnac odnosi na glavni kanal vodenog puta južno od Singapura gdje se nalazi međunarodna granica između Singapura i Indonezije.