|
Karijera
|
|
Ime: |
SS Automedon |
Operater: |
Alfred Holt and Company |
Graditelj: |
Palmer's Shipbuilding and Iron Company, Jarrow |
Porinut: |
4. decembra 1921. |
Sudbina: |
potopljen 11. novembra 1940. od strane njemačkog površinskog rejdera Atlantis |
Karakteristike
|
Klasa i tip: |
putnički i teretni parobrod |
Tonaža: |
7528 BRT |
Dužina: |
459 ft 4 in (140.00 m) |
Širina: |
58 ft 4 in (17.78 m) |
Pogon: |
parni |
Brzina: |
14 kn (26 km/h; 16 mph) |
SS Automedon bio je britanski putničko-teretni parobrod, najpoznatiji po tome što ga je za vrijeme Drugog svjetskog rata presrela i potopila njemačka pomoćna krstarica Atlantis, a što je imalo značajne posljedice za dalji tok sukoba.
Automedon je Atlantis presreo 11. novembra 1940. u Indijskom oceanu, oko 400 km sjeverozapadno od Sumatre. Atlantis, koji je plovio pod kamuflažom kao teretni brod neutralnih država, je na udaljenosti od 5000 m podigao njemačke borbene zastave, a nedugo potom otvorio vatru. Iako su oba broda bila naoružana, Atlantis je imao daleko jače i brojnije naoružanje. Brzo je uništen komandni most te ubijen kapetana i još 4 člana posade; još jedan član posade je ubijen prilikom pokušaja da odgovori na vatru. Nakon toga je posada Atlantisa izvršila abordaž na teško oštećeni Automedon, zarobila preživjele članove posade i pregledala teret. Kapetan Bernahrd Rogge je zapazio nekoliko vreća sa poštom, od koje su neke imale koverte sa oznakom "strogo povjerljivo"; ispostavilo se da su neke od njih adresirane na britansku Komandu Dalekog istoka, uključujući zapovjednika Roberta Brooke-Pophama. U pitanju su bili dokumenti koji su sadržavali podatke o borbenim efektivima na Dalekom istoku, kao i planove za obranu britanskih kolonijalnih posjeda u Aziji. Rogge je preuzeo te dokumente, te potom organizirao zbrinjavanje 31 britanskog i 56 kineskih članova posade, te 3 putnika. SS Automedon je potom potopljen.
Rogge je dokumente poslao na zaplijenjeni norveški brod Ole Jacob te ga poslao u japansku luku Kobe, gdje je on stigao 4. decembra 1940. Oni su potom proslijeđeni njemačkog ambasadi u Tokiju, a potom preko Transsibirske željeznice u Berlin. Kopija je, pak, uručena japanskim vlastima. Često se navodi da su upravo tako dobiveni obavještajni podaci, a koji su pokazali očiglednu slabost britanskih snaga u Aziji, imali ključnu ulogu u odluci japanske vlade da 1941. godine pokrene rat na Pacifiku, te Japancima pomogli da zauzmu Singapur.
Literatura
2°34′N 70°56′E / 2.567°N 70.933°E / 2.567; 70.933