Rastislav ili Rostislav (? - Bavarska 870.) bio je drugi vladar Velike Moravske od 846. do svoje smrti 870. Češka i slovačka pravoslavna Crkva proglasile su ga svecem oktobru 1994.
Biografija
Istočnofranački kralj Ludvig I (843-876) je 846. godine zarobio i zbacio sa vlasti velikomoravskog kneza Mojmira I i za novog kneza je postavio njegovog nećaka Rastislava, kao svog vazala. Međutim, nakon što se ustalio na tronu, Rastislav se proglasio kraljem i prekinuo sve vazalne odnose sa Istočnom Franačkom. Čak je svoju vlast proširio je na okolne Čehe, Srbe i dio Polabskih Slavena. Zbog tog je na granici prema Istočnoj Franačkoj podigao veći broj utvrda radi zaštite.[1] Ludvig je pokušao 855. godine da vojnim putem sruši Rastislava, ali je bio poražen. No i nakon tog poraza, on je preko lokalnih franačkih svećenika nastavio širiti kršćanstvo, ali i svoj uticaj po Velikomoravskoj kneževini.
Da bi suzbio germanski utjecaj, Rastislav se 862. godine obratio bizantskom caru Mihajlu III sa molbom da mu pošalje ljude koji će na slavenskom jeziku propovjedati kršćanstvo.[2] Mihajlo mu je poslao Kirila i Metoda, sa djelomično prevedenim crkvenim knjigama. Oni su tokom 863. godine stigli u Velikomoravsku kneževinu i započeli svoju misiju među moravskim Slavenima. Naredne 864. godine, Ludvig je uspio pobjediti Rastislava i prisiliti na obnovu vazalnih odnosa.
Već 870. godine, došlo je do unutrašnjih sukoba u Veliko Moravskoj kneževini između kneza Rastislava i njegova nećaka Svatopluka, on je uz pomoć novog franačkog vladara
Karlomana sina Ludviga, zbacio Rastislava s trona i preuzeo vlast. Rastislava je predao Karlomanu, koji ga je dao oslijepiti i zatvoriti u jedan bavarski manastir u kojem je 871. godine umro.
Izvori
Vanjske veze
