Najveći dio pruge izveden je kao dvokolosiječan, osim dionice između Dugog Sela i Novske koja je jednokolosiječna. Na toj dionici u planu je izvedba drugog kolosijeka u bližoj budućnosti.[3] Pruga je izrazito ravničarska s blagim zavojima. Svi su željezničko-cestovni prijelazi osigurani, a na mnogim su mjestima križanja denivelirana i izgrađeni vijadukti.[4]
Najkraće vozno vrijeme između Zagreba i Beograda, po voznom redu iz 2013. iznosilo je 6 sati i 37 minuta. Za vrijeme tog voznog reda saobraćao je samo jedan izravni par vlakova na cijeloj relaciji.[5]
Krak B
Kao krak B ove pruge se smatra dio pruge, koji se račva malo prije Sesveta, preko Siska do Novske. Ovaj dio pruge je dulji, ali povezuje južnije krajeve Republike Hrvatske.
Elektrifikacija
Pruga je elektrificirana naponskim sustavom od 25 kV/50 Hz cijelom svojom dužinom. Elektrifikacija je u pogon puštena 31. svibnja1970. godine.[4]
Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila
Na dionici željezničke pruge između kolodvora Novska i Nova Gradiška postavljen je 1983. godine hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila, kad je prototip električne lokomotive 1-442-001 (popularnog naziva Brena) ostvario brzinu nešto veću od 181 km/h. Lokomotiva je i danas u operativnoj uporabi HŽ-Putničkog prijevoza, renumerirana u 1142-001.[4]
Radovi na rekonstrukciji pruge
U Domovinskom ratu teško je oštećena 33,5 kilometara duga dionica pruge Vinkovci-Tovarnik. Dionica je u potpunosti rekonstruirana, radovi su završeni 2012. godine. Postavljen je novi kolosiječni zastor i tračnice UIC 60 na betonskim pragovima. U sklopu rekonstrukcije obnovljena je signalizacija i kontaktni vod. Nakon završetka i probnog rada uvedena je projektirana brzina prometovanja od 160 km/h. Dionica je u sklopu rekonstrukcije opremljena ETCS sustavom razine 1, koji trenutačno nije u upotrebi. Vrijednost radova bila je 60 milijuna Eura, od čega je dio financirala Europska Unija.[4]
Trenutačno se izvode radovi na rehabilitaciji dionice Novska-Okučani, duge 16,8 kilometara, uključivo s kolodvorom Okučani. Stanje kolosijeka zbog dugoročnog neodržavanja nije zadovoljavalo standarde sigurnosti i udobnosti prometovanja, te je brzina prije remonta bila spuštena na svega 50 km/h. Obnovom i modernizacijom će pruga dobiti novi kolosiječni zastor na tračnicama UIC 60 i betonskim pragovima. Nakon završetka radova i ispitivanja planira se uvesti projektirana brzina od 160 km/h. Ukupna vrijednost radova procijenjena je na gotovo 40 milijuna eura, od čega je 85% sredstava nepovratno osigurano iz pretpristupnog fonda Europske Unije IPA.[4]
Završeni su projekti za remont dionice Zagreb Borongaj-Dugo Selo. Brzina na pruzi je zbog lošeg stanja kolosijeka spuštena na 60 km/h (50 km/h u izvješću o mreži za 2014.). Stanje je problematično jer je dotična dionca jedna od najprometnijih u Hrvatskoj, budući da je dio paneuropskih željezničkih koridora Xi Vb, te je također u sustavu zagrebačkog prigradskog prijevoza. Planirana je obnova pruge za brzinu od 140 km/h. Početak radova očekuje se u jesen 2013.[6]
Zbog lošeg stanja kolosijeka prouzrokovanog nedovoljnim održavanjem, na dionici pruge Dugo Selo-Novska brzina je trenutačno spuštena na svega 50 km/h, iako je dionica projektirana za brzinu od 130 km/h. U tijeku je izrada projekata za rekonstrukciju pruge uz manju izmjenu elemenata trase kako bi pruga mogla biti osposobljena za brzinu od 160 km/h, te dodavanja drugog kolosijeka i izgradnje nove dionice dvokolosiječne pruge na dionici Kutina teretni kolodvor-Lipovljani u kasnijoj fazi radova.[3]
Galerija
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša Željeznička pruga Zagreb — Beograd blizu Vinkovaca)
