Poplavom zahvaćena Savska cesta nedaleko od raskršća s Avenijom bratstva i jedinstva (Zagreb, 1964)
Poplava u Zagrebu 1964., poplava koja se dogodila u Zagrebu u noći s 25. na 26.10. 1964., uzrokovana bujanjem Save i probijanjem savskih nasipa. Poplavom je bila zahvaćena trećina Zagreba i u njoj je smrtno stradalo 17 ljudi, a 65 je ranjeno.[1] Poplave su obuhvatile područje na kojem je živjelo 180.000 stanovnika, dok se vodostaj Save popeo na 512 cm.[2] Najviše su stradala naselja Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb.[1]
Kronologija
Dugotrajne kiše u gornjem toku rijeke Save uzrokovale su porast vodostaja rijeke. Vodostaj Save rastao je nezadrživo od nedjelje, 25.10. 1964., a vrhunac je bio dostignut u noći s nedjelje na ponedjeljak, 26.10.[1] U jutarnjim satima rijeka se probila iz korita i izlila na više od šest tisuća hektara užega gradskog područja na kojem je stanovalo 183 tisuće Zagrepčana.[1] U starom dijelu Zagreba uzbunu su oglasila zvona, dok u ostatku grada nije oglašena nikakva uzbuna.[1] Vijesti na radiju i televiziji također su kasno objavljene.[1]
U osam sati ujutro zabilježen je vodostaj od 514 centimetara.[1] Premda je stanovništvo bilo organizirano za brzo podizanje privremenih nasipa i spašavanje ljudi koji su nagrnuli u više dijelove grada, voda je uspjela prodrijeti u trošne trnjanske i trešnjevačke kuće, ali i u tek izgrađene nebodere, čime su počinjene znatne štete na tim objektima.[1] Posljednja zapreka bujici bile su vreće pijeska postavljene kraj Studentskog centra.[1] Savskom cestom, umjesto tramvaja, vozili su čamci.[1]
Čitav južni dio Zagreba u dužini od 14 kilometara i u širini od 1 do 4 kilometara bio je prekriven vodom, što je 49 km2 užeg gradskog područja. Za pomoć su bile organizirane i zračne snage. Helikoptersko pristanište nalazilo se pred gradskom vijećnicom u kojoj je bio smješten gradski štab za obranu od poplave, komandno mjesto za borbu protiv poplave. Najveću pomoć u ublažavanju posljedica poplave pružale su snage JNA. Studentski domovi ispunjeni studentima bili su odsječeni od ostatka grada visokom vodom koja ih je okružila. Glavno prometno sredstvo tada su bili splavovi i čamci, a u poplavljenim dijelovima s nižim vodostajem bicikli.
Posljedice
U Zagreb je pomoć stizala iz svih krajeva svijeta.[1] Posljedice poplave bile su katastrofalne, nabujala Sava poplavila je trećinu Zagreba.[1] 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno je 10.000 stanova, 3.297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoputa, izgubljeno je 65 % građevinskog materijala iz skladišta, a štete su nanijete i na niz drugih materijalnih i kulturnih dobara.[1] Procjenjuje se da su ukupne štete iznosile 100 milijardi jugoslavenskih dinara ili 8,19 % nacionalnog dohotka u SR Hrvatskoj. Oko 13.000 učenika i studenata je ostalo bez svojih školskih i studentskih prostora. Uništeno je oko 65 % opreme i materijala građevinske industrije grada Zagreba. Poplavljeno je oko 350 kilometara cesta.[3]
Poslije poplave bilo je odlučeno da se podigne trajni nasip i uredi korito Save u onom dijelu kojem rijeka protječe kroz grad, uz obrambene nasipe brane od poplava i odteretnim kanalima.[4]
