Kububa, s mogranjem u desnoj i ogledalom u lijevoj ruci Muzej anadolijske civilizacije, Ankara, Turska
Kubaba (u Weidnerovoj "Kronici"; sumerski: Kug-Bau) je jedina kraljica koja se spominje u Sumerskom popisu kraljeva. Bila je vladarica Treće dinastije Kiša iz "Ranog dinastijskog III" perioda (cca. 2500-2330. pne.) u sumerskoj historiji, a Popis navodi da je vladala 100 godina. Popis također navodi da je prije svrgavanja vladavine En-Shaksha-Ane iz Druge dinastije Uruka, odnosno prije nego što je postala kraljica, bila gostioničarka.
"Kuća Kubabe" se spominje "u vladavini Puzur-Niraha, kralja Akshaka" (linija 38) u Weidnerovoj "Kronici", propagandističkom pismom koje je namjeravalo oltar Marduka smjestiti u raniji period: "Kubaba je dala kruh ribaru i dala vode, natjrala ga je da ponudi ribu Esagili" (linija 43). Vladavina joj se opisuje kao doba mira i obilje.
Oltari u njenu čast su se proširili po Mezopotamiji.[1][2] U hurijskim oblastima se nazivala Kebat ili Hepat, odnosno bila je jedna od titula hurijske boginje-majke Hannahannah (od hurijske riječi hannah, "majka").
Kubaba je u kasnom hurijskom, odnosno ranom hetitskom periodu postala boginja-zaštitnica sirijskog grada Karkemiša. Relejfu, sada u Muzeju anatolijskih antikviteta u Ankari, pokazuju je kako sjedi, nosi cilindričnu kapu kao polos i drži okruglo ogledalo u jednoj te glavicu maka ili mogranj u drugoj ruci. Igra važnu ulogu u luvijskim i manje važnu ulogu u hetitskim tekstovima, uglavnom u religijskim ritualima.Prema Marku Munnu (Munn 2004), njen kult se kasnije proširio a ime bilo adaptirano u mnogim post-hetitskim državama Anadolije, od čega je nastala frigijskamatar (majka) ili matar kubileya[3] whose image with inscriptions appear in rock-cut sculptures.[4] Frigijska boginja, s druge strane, ima malo zajedničkog s Kubabom, koja je bila suvereno božanstvo Sarda, Grcima poznata kao Kybebe.[5]
Napomene
↑The Weidner "Chronicle" mentioning Kubaba from Grayson, A.K. (1975) "Assyrian and Babylonian Chronicles"
↑Munn, Mark (2004). "Kybele as Kubaba in a Lydo-Phrygian Context": Emory University cross-cultural conference "Hittites, Greeks and Their Neighbors in Central Anatolia" (Abstracts)
Laroche Emmanuel, "Kubaba déesse anatolienne, et le problème des origines de Cybèle", Eléments orientaux dans la religion grecque ancienne, Paris 1960, p. 113-128.
