Koordinate: 45° 32′ 60" SGŠ, 18° 17′ 24" IGD
Koška je mjesto i općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.
Geografija
Smještena uz Podravsku magistralu i željezničku prugu Osijek-Zagreb. Od Našica i Valpova, administrativnih centara, udaljena je 18 km, od Osijeka 33 km.
Koška je općinsko središte, a općini administrativno pripadaju naselja Andrijevac, Branimirovac, Breznica Našička, Koška, Ledenik, Lug Subotički, Niza, Normanci, Ordanja i Topoline. Prema popisu stanovništva iz 2001.godine općina Koška broji 4.411 stanovnika. Pučka škola u Koški osnovana je 1852. godine. Tijekom dugog niza godina škola je mijenjala ime. Danas nosi ime u čast Ivane Brlić Mažuranić. Nastavu u matičnoj školi u Koški i u 4 područne škole (Topoline, Niza, Lug Subotički i Ledenik) pohada oko 400 učenika. 1995. godine izgrađena je športsko-školska dvorana, a 1997.godine i dječji vrtić „Tintilinić“.
Posljednjih desetak godina u Koški je provedena plinifikacija mjesta, izgradena nova telefonska centrala, a trenutačno je u izgradnji vodovodna mreža. Izgrađena je mini tržnica, renovirano igralište Nogometnog kluba Seljak, te rukometno i košarkaško igralište. Puno pažnje posvećuje se uređenju okoliša, pa je tako ureden park u središtu mjesta.
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Koška imala je 4.411 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:
Uprava
Povijest
Naziv Koška (Kos, Koos, Terra Cos) prvi se put spominje kao posjed u izjavi kralja Andrije II. U 13.stoljeću. Prva bujica naseljavanja dogodila se početkom 18.stoljeća kada su u Košku naselilo desetak obitelji iz Bosne, a potomci tih obitelji i danas čine okosnicu stanovništva Koške. Uskoro su se u Košku počeli naseljavati Slavonci - starosjedioci i doseljenici iz Bosne koji su prije doseljenja u Košku živjeli u manjim okolnim selima.
U drugoj polovici stoljeća u Koški je radila manufaktura pa se naselilo nekoliko obitelji iz Banske Hrvatske. U drugoj polovici 19.st. u vrijeme intenzivne eksplatacije drveta iz koškanskih revira, Košku su naselili obrtnici: kolari, tesari i stolari. Tada započinje drugi veliki val naseljavanja - ovaj put to su bili pružni radnici, radnici na sječi šuma njemačkog, češkog, slovačkog, poljskog i mađarskog porijekla te trgovci Židovi.
Sjecište pruga i odlična ostala infrastruktura uzročila je neprekidna naseljavanja u Košku. 60-tih godina 20.stoljeća u trečem migracijskom valu Košku naseljavaju Hrvati iz Dalmatinske zagore.
Gospodarstvo
Slavni ljudi
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Sport
Vanjske veze