Klaudija Oktavija (klasični latinski: CLAVDIA•OCTAVIA^[1]) (kraj 39. ili početak 40 - 9. jun 62) bila je rimska plemkinja i carica iz Julijevsko-Klaudijevske dinastije.

Otac joj je bio Klaudije, a majka Valerija Mesalina, a ime je dobila po znamenitoj Oktaviji Mlađoj, vlastitoj prabaki. Nakon što je postao car, Klaudije ju je kao dijete vjerio za Lucija Junija Silana Torkvata. Nakon što je godine 48. Mesalina pogubljena zbog pokušaja svrgavanja muža, Klaudije se oženio za svoju nećaku Agripinu Mlađu i posvojio njenog sina Nerona. Kako bi ojačala svoj i sinovljev položaj, Agripina je Klaudija nagovorila da raskine Klaudijine zaruke sa Torkvatom te je umjesto toga uda za Nerona.

Brak između Nerona i Klaudije, koju antički izvori opisuju kao "kreposnu i dostojanstvenu ženu" je bio nesretan, najviše zato što je Neron nije volio. Prema Tacitu mu je bila "dosadna", a Svetonije kaže kako ju je više puta pokušao zadaviti. Za vrijeme braka je održavao veze sa ženama kao što je Klaudija Akte i Popeja Sabina. Kada je potonja zatrudnila sa Neronom, Neron se razveo od Klaudije, proglasivši je "jalovom".

Neron je potom, pod lažnom optužbom za preljub, protjerao Popeju na Pandateriju. Taj potez se pokazao nepopularnim u samom Rimu, gdje je narod javno demonstrirao želju za njenim povratkom. Ispočetka uplašen, Neron ju je na kraju odlučio pogubiti. Nekoliko dana kasnije Oktavija je vezana, a potom joj otvorene vene. Prema antičkim izvorima, ona je bila time toliko zgrožena, da nije puštala krv, nego su je morali ugušiti u kadi. Glava joj je poslana Popeji. Prema Svetoniju je Neron do kraja života zbog tih događaja trpio noćne more.

Klaudija Oktavija na Wikimedijinoj ostavi

• E. Groag, A. Stein, L. Petersen - e.a. (edd.), Prosopographia Imperii Romani saeculi I, II et III, Berlin, 1933 - . (PIR²)
• Levick, Barbara, Claudius. Yale University Press, New Haven, 1990.
• Barrett, Anthony A., Agrippina: Sex, Power and Politics in the Early Roman Empire. Yale University Press, New Haven, 1996.