Hồ Chí Minh (vijet.Thành phố Hồ Chí Minh?/i, ranije Saigon?/i) je najveći grad u Vijetnamu. U svojoj dugoj historiji, bio je poznat pod brojnim imenima kao što je Prey Nokor, kada je bio važna kmerska morska luka prije nego što su ga osvojili Vijetnamci u 17. vijeku. Pod imenom Saigon bio je glavni grad francuske kolonije Indokine a kasnije i nezavisne republike Južni Vijetman u periodu od 1955 - 1975. godine. Južni Vijetnam je bila kapitalistička antikomunistička država, a borila se protiv komunističkog Sjevernog Vijetnama i Viet Conga tokom Vijetnamskog rata uz podršku SAD i drugih država. Saigon su okupirale sjeverovijetnamske snage 30. aprila 1975. godine, kada je rat i završen pobjedom komunista. Grad je spojen 2. jula 1976. godine sa obližnjom provincijom Gia Định i zvanično je preimenovan u Ho Chi Minh grad po vijetnamskom vođi Hồ Chí Minhu (mada se i danas često koristi stari naziv Sài Gòn).[1]
U šire područje Ho Chi Minha, koje čini metropolsko područje grada, ulaze i manji okolni gradovi Thủ Dầu Một, Dĩ An i Biên Hòa, a ukupni broj stanovnika metropole je preko 9 miliona,[2] što čini najveće naseljeno područje[3] u Vijetnamu. Prema procjenama broj gradskog stanovništva do 2025. godine mogao bi narasti do 13,9 miliona.[4] Metropolsko područje grada Ho Chi Minha obuhvata najveći dio jugoistočne regije kao i provincije Tiền Giang i Long An, a nakon što se zvanično konstituira obuhvatat će prostor oko 30.000 km2 sa stanovništvom od preko 20 miliona do 2020. godine.[5]
Prema podacima Mercer Human Resource Consulting, Economist Intelligence Unit i ECA International, Ho Chi Minh je rangiran na 132. mjestu najskupljih gradova svijeta za strane radnike.
