Ona su najstarija sačuvana gradska vrata, čiji je otvor širok 3,60 metara, a visina prelazi 4 metra. Okvir vrata izrađen je od pravilno klesanih kamenih blokova. Na središnjem čeonom bloku luka isklesana je u visokom reljefu bradata glava kovrčave kose, a s lijeve strane uočava se toljaga - atribut mitskog heroja Herkula, koji je u rimsko vrijeme bio zaštitnik Pule, pa se na jednom natpisu Pula spominje kao Colonia Iulia Pola Pollentia Herculanea. Na luku je uklesan i natpis u kojemu se spominju duumviri Lucije Kalpurnije Pison Cezonije (L. Calpurnius Piso Caesonius) i Lucije Kasije Longin (L. Cassius Longinus)[1].
Od pada Nezakcija do negdje četrdesetih godina prije naše ere na ovim su područjima Rimljani vjerojatno imali samo pokoju vojničku postaju. Spomenute rimske činovnike Lucija Kalpurnija Pisona Cezonija i Lucija Kasija Longina je rimski Senat poslao u pulski zaljev, ne bi li na ovom području, zapovijedajući skupinom kolonista, ustrojili i sagradili koloniju. Znameniti je događaj karakterističan za razdoblje od 47. do 44. pne. kada je ujedno i nastala Pula kao naselje s gradskim značajkama. Budući da je gornja gradska kružna ulica prolazila ovim vratima, njezin nakošeni položaj uvjetovao je položenu osovinu vrata u odnosu na smjer bedema.
Lucije Kasije Longin bio je brat Gaja Kasija Longina, jednog od ubojica Cezara. Činjenica da je ovako važnu ulogu dobio Kasije Longin potiče rasprave o točnoj godini začetka Pule. Naime, mnogi smatraju da je nemoguće da je njemu kao bratu Cezarovog ubojice dodijeljena ovakva uloga te smatraju da je vjerojatniji začetak razvoja Pule u godinama koje prethode ubojstvu Cezara.
