Gornje Dubrave je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija. Nalaze se oko 10 km od tzv. Jozefinske ceste koja povezuje Dugu Resu sa Senjom. Kroz mjesto prolazi željeznička pruga koja spaja Zagreb i Rijeku. Najbliži grad je Ogulin koji je udaljen oko 20 km, dok do Karlovca ima oko 40 km.
U mjestu se nalazi osnovna škola koja je zatvorena krajem 60-tih godina 20. st. Također se u mjestu nalazi i pravoslavna crkva Sv. Petke koja je sagrađena 1730.g. a obnovljena 70-tih godina prošlog stoljeća.[1]
Zaseoci Gornjih Dubrava su Višnjić Brdo, Perići, Janjani, Mikašinovići, Kaluđerovići, Jusići, Tutorovići, Karapandže, Šepelji, Panjići, Kukići, Vucelići, Škerići, Rebić Glavica, Barići i Mišćevići. [2] Željeznička stanica je u zaseoku Višnjić Brdo, a odmorište „Dobra“ na autocesti A1 pored zaseoka Karapandže.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 119 stanovnika[3] te 55 obiteljskih kućanstava.[4]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]
Povijest
Prostor koji je bio pust, naseljen je kroz 17. i 18. stoljeće pravoslavnim stanovništvom pretežno iz Bosne koja je tada bila pod turskom okupacijom. 1641. dolaze prve skupine sa turske strane Korane, a 1658. Vuk Mandić dovodi doseljenike sa Usore. Ispočetka, svi su bili kmetovi Frankopana do 1672. kada posredovanjem grofa Herbersteina postaju slobodnjaci sa povlasticama carskih vojnika kakve su dobili raniji uskoci. [5] Muškarci su većinom bili vojnici. U vrijeme Vojne Krajine u G.D. nalazilo se sjedište 12. Dubravske kumpanije.
Znamenitosti i zanimljivosti
Kroz Gornje Dubrave protječu rijeke Dobra i Bistrica. Bistrica se ulijeva u Dobru na tzv. Sastavcima. Sastavci su također i atrakcija za raftere koji se spuštaju niz Dobru.
Sa druge strane je potok Globornica koji dijeli Gornje od Donjih Dubrava.
U kanjonu Bistraca je spilja Zala ili Mikašinovića pećina, ovdje je 1977. prvi put otkrivena jedinstvena i endemična ogulinska spužvica (Eunapius subterraneus), a spilja se pokazala i kao nalazište najstarijih kamenodobnih artefakata u Karlovačkoj županiji datiranih u zadnje ledeno doba.[6]
Izvori
