Gilbertov sindrom, poznat kao i Gilbert-Meulengrachtov sindrom, je nasljedni poremećaj metabolizma bilirubina.[1][2][3][4][5][6] Glavni simptom bolesti je žutilo uzrokovano povišenom koncentracijom nekonjugiranog bilirubina u krvi. Bolest je česta i zahvaća oko 5% populacije (prema nekima i do 10%).
Uzrok hiperbilirubinemije je smanjena aktivnost enzima glukuronoziltransferaze (bilirubin-uridin-difosfat-glukuronozilltransferaza, B-UGT), koji konjugira bilirubin i još neke molekule. Konjugacijom bilirubin postaje vodotopljive, te se izlučuje putem žuči u dvanaesnik.
Gilbertov sindrom je u većini slučajeva bezopasna bolest koja ne zahtijeva liječenje, a manifestira se žutilom usljed povišenja bilirubina u krvi (što može biti povezano sa stresom npr. gladovanje, fizički napor, infektivna bolest) i nespecifičnim simptomima kao što su mučnina, umor, proljev, glavobolja, smanjenje apetita, kojima se za sada ne može utvrditi pravi uzrok.
Neki lijekovi se metaboliziraju djelovanjem enzima B-UGT, zbog čega može doći do povišene koncetracije tih lijekova ili njihovih razgradnih produkata u krvi.
Sindrom je nazvan prema znanstvenicima Nicolasu Augustinu Gilbertu i Jensu Einaru Meulengrachtu, te se u njemačkoj literaturi susreće i naziv Morbus Meulengracht.
Reference
Vanjske veze
