Duboka država (turski: derin devlet) je izraz koji se koristi prvenestveno u kontekstu turske politike kako bi opisao navodnu čvrstu spregu vrhova vojske, bezbjedonosnih agencija, sudstva i organiziranog kriminala, odnosno svojevrsnu tajnu vladu koja de facto upravlja zemljom umjesto demokratskih institucija ili služi kao njen antidemokratski "korektiv". Duboka država u mnogo čemu predstavlja ekvivalent "države u državi", odnosno oznaku za sve pojedince i organizacije koji slijede ideologije radikalnog turskog nacionalizma i korporativizma, a spremni su njene ciljeve ostvarivati iz "sjene", a nasuprot turskom Ustavu, zakonima i volji njenih građana. Zbog toga se izraz "duboka država" koristi i među pobornicima ljevice, liberalnog centra, islamistima, odnosno među Kurdima. Prvi put se u Turskoj pojavio krajem 1970-ih, te često povezivao uz tajne stay-behind operacije, od kojih je najpoznatiji program poznat kao Kontrgerila.
Od 2000-ih se počeo vezivati uz nastojanja nove Erdoganove islamističke vlade da se Turska liši svojeg radikalno sekularnog kemalističkog ustrojstva, pri čemu su se kao glavna smetnja navodili upravo elementi duboke države. Ta su nastojanja eskalirala u tzv. aferi Ergenekon, sudskom procesu vezanom uz navodnu zavjeru najviših vojnih i civilnih funkcionara optuženih za pokušaj rušenja Erdoganove vlade.
Izraz "duboka država" je sa vremenom postao popularan i u ostatku svijeta, pa se počeo koristiti i u drugim državama. To uključuje SAD, gdje su se obavještajnje i bezbjedonosne službe kao FBI i CIA optuživale za manipulaciju javnošću za vrijeme predsjedničkih izbora 2016. godine.
Povezano
Vanjske veze