Dom Armije (Dom Vojske Federacije, Oficirska kasina) u Sarajevu je sagrađen 1881. godine. Prvobitno objekat je sagrađen kao oficirski kasino. Za vrijeme Jugoslavije nosio je naziv Dom JNA.

Podignut je na neizgrađenom prostoru na kome je bilo manje groblje. Još 1870. godine ta površina je otkupljena od austrougarskog generalnog konzulata za gradnju katoličke crkve, ali po naređenju poglavara vojvode Württenberga, 1880. počinje izgradnja oficirskog kasina, dovršenog i svečano otvorenog već naredne godine. To je bilo središte društvenog života grada Sarajeva sve do kasnije izgradnje Društvenog doma. Ovdje su se održavale izložbe, javna predavanja, a prvi koncert vojničke muzike održan je već 1881. godine. Štampa ovo navodi kao prvorazredan kulturni događaj Sarajeva, kome su prisustvovali Njihove Preuzvišenosti podmaršali baron Dahlen i Stransky i drugi vrhunski činovnici, potom daje informaciju o izvedenim djelima Mendelsohna, Bethovena, Mozarta, Schuberta, Delibesa i Halevya. Uskoro je održan i drugi koncert na kome su nastupili solisti na klaviru i violini uz pratnju orkestra, a potom su filharmonijski i drugi koncerti uvedeni kao redovni, što se do novijeg vremena održalo kao tradicija u istom objektu i istoj sali. Zanimljivo je i to da je nekoliko godina orkestrom 50. pješačke pukovnije dirigovao vojni kapelnik Franz Lehar, vrlo vjerovatno otac čuvenog kompozitora Franza Lehara (1870.-1948.), neko vrijeme građanina Sarajeva.

Zgrada Doma Armije je nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija je donijela na sjednici održanoj od 14. do 20. marta 2006. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik^[1] Nacionalni spomenik se sastoji od objekta Oficirske kasine i pokretnog naslijeđa – 4 slike autora Ismeta Mujezinovića.

Prvobitna zgrada Oficirske kasine bila je jednospratnica koja se sastojala iz središnjeg kubusa i bočnih krila. Današnji izgled i veličina potiču iz 1912. godine, kada je zgrada produžena i dograđen sprat sa velikom svečanom salom, prema projektu Karla Paržika. Cijela kompozicija današnjeg objekta izvedena je u stilu secesije sa naročito naglašenom sjevernom fasadom i isturenim centralnim rizalitom i nešto manje akcentiranim bočnim krilima.^[2] Dimenzije centralnog dijela objekta iznose 16,50 x 31 metara, dok bočna krila imaju dimenzije 10,50 x 27 metara.

Na spratu objekta, u njegovom centralnom dijelu nalazi se glavni sadržaj, a to je svečana - koncertna dvorana koja i danas predstavlja koncertnu dvoranu sa najboljom akustikom u Sarajevu. Dimenzije ovog prostora, iznose 20 x 15 metara.

U svečanoj dvorani izložena su četiri velika platna akademskog slikara Ismeta Mujezinovića s tematikom NOB-a, velikih dimenzija: Ustanak 1941. - Prelaz preko Neretve - U slavu boraca Sutjeske - Oslobođenje Jajca 1943.

• Ibrahim Krzović, Arhitektura secesije u BiH, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo 1987