Naselje Dobrinja izgrađeno je za potrebe Zimske olimpijade, održane 1984. u Sarajevu. Niklo je na prostoru bivšeg sela Dobrinja, udaljenog nekoliko kilometara od središta grada. Dobrinja je dobila ime po kratkoj rijeci koja teče kroz naselje.[1] Nakon Olimpijade, u izgrađene objekte koje su koristili vrhunski športaši, useljavaju novi stanovnici, mahom stambeno nezbrinuti građani Sarajeva, te Dobrinja postupno dobiva obrise pravog gradskog naselja. Zahvaljujući dobroj prometnoj infrastrukturi, tj. povezanosti s ostalim gradskim naseljima, stanovnici nemaju problema kad je riječ o prijevozu do radnih mjesta koja su uglavnom u drugim dijelovima grada. Naime, na području Dobrinje, po prirodi stvari, nema industrijskih kapaciteta.
Stanovništvo
Iako je nezahvalno govoriti o brojci stanovnika, procjenjuje se da se kreće oko četrdesetak tisuća. Administracijski, naselje je inkorporirano u općinu Novi Grad.
Historija
Prva faza izgradnje naselja završena je još 1983. godine, kada je izgrađena Dobrinja 1 i 2, čije su zgrade pružile dom novim stranovnicima grada, a nakratko i učesnicima 14. Zimskih olimpijskih igara. Dva oveća kvarta, jedna škola i trolejbuska veza sa gradom bila bi osnovna struktura tadašnjeg izgleda naselja. Uskoro se toj slici pridružuje još jedna škola, a onda i Dobrinja 3. Nova škola i nova dva kvarta, Dobrinja 4 i 5 izgrađeni su i useljeni neposredno pred početak rata. Upravo ta dva kvarta pretrpjela su najveću destrukciju u ratu. Sve tri škole su uništene. Mali
dijelovi Dobrinje 4 i Dobrinje 1 danas pripadaju Republici Srpskoj.
Rimokatolički vjernici s područja Dobrinje, njih oko šest stotina, duhovne potrebe zadovoljavaju u okviru župe osnovane 1997. godine. Još nemaju vjerski objekt u kojem bi se okupljali na misna slavlja, ali u perspektivi je izgradnja crkve i pratećih objekata. [2]