Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija džamiju) sa zvonikom sv. Luke, nalazi se u Jajcu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine donijela je odluku da se graditeljska cjelina proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.^[1]

Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija, odnosno Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine) sa tornjem sv. Luke, nalazi se unutar historijske jezgre Jajca, u podnožju citadele, jugozapadno od nje.

U prvoj polovini XV vijeka kada je Jajce promovisano u prijestonicu bosanskog kraljevstva, starija romanička crkva iz 12. ili 13. vijeka adaptirana je u gotičkom stilu. Nakon udaje za bosanskog prestolonasljednika Stjepana Tomaševića 1. aprila 1459. godine, Jelena Branković (Mara), kćerka srpskog despota Lazara Brankovića, kao miraz, donijela je relikvije sv. Luke Evanđelista koje je 1453. godine za iznos od 30.000 dukata despot Đurađ Branković otkupio od osmanskog sultana. Novembra 1461. godine u ovoj je crkvi po papinskim poslanicima obavljeno krunisanje posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

Za vrijeme Osmanlijskog Carstva, 1528. godine crkva pregrađena je u džamiju i nazvana imenom sultana Sulejmana I. Džamija nekoliko puta gorila je u požarima kada je uništena srednjevjekovna kamena i slikana dekoracija. Najteže oštećena je u požaru 1658. godine, a u posljednjem požaru 1832. godine od zgrade su ostali samo zidovi i od tada nije u upotrebi.

Arheološkim istraživanjama iz 1961. godine pronađeni su fragmenti kamene plastike koji pokazuju čisto gotičke i djelimično renesansne forme. Crkva bila je umjetnički bogato opremljena i dekorisana. Freske iz crkve sv. Marije u Jajcu nastale u prvoj polovini 15. Vijeka po stilskim odrednicama pripadale su krugu zapadne kasne gotike. Sačuvane su samo u fragmentima prizemnih zona na sjevernom i nešto kasnije oslikanom južnom zidu crkve. Cijeli sjeverni zid prekrivala je kompozicija "Posljednji sud". To je česta gotička kompozicija zastupljena u prvoj polovini 15. vijeka u Evropi. Na unutrašnjem dijelu zidova objekta vidljivi su tragovi mihraba, mimbera i greda koje su nosile pod mahfila. Unutrašnjost džamije bila je polihromno dekorisana.

Crkva sv. Marije (Fethija džamija) izložena je propadanju jer se radi o objektu bez krova, koji je izložen djelovanju atmosferilija. Osim toga objekat je bez upotrebne funkcije i, shodno tome, bez redovnog održavanja. U neposrednom okruženju izvedeni su, ili su u toku izvođenja, građevinski radovi koji narušavaju visoku vrijednost ansambla.

Sanacioni radovi na nadzemnom dijelu tornja izvedeni su 1985-1986 i 2001. godine. Kamenorezački konzervatorsko-restauratorski sanacioni radovi vezani za oštećene vijence, stubove sa bazama i kapitelima, kao i ostala površinska oštećenja kamena, izvedena su 1987. godine i završeni radovi injektiranja.

• Đoko Mazalić, Stari grad Jajce, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo,1952.
• Đuro Basler, Klesarski majstori i radionice u srednovjekovnom Jajcu, Zbornik Krajiških muzeja, Separat, 1962. godine
• Zdravko Kajmaković, Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini, “Veselin Masleša”, Sarajevo,1971. godine
• Juraj Kujundžić, Srednjovjekovne crkve u Jajcu, Dobri pastir, sv. I-IV, godina XXI-XXII, Sarajevo, 1972. Godine.

Crkva sv. Marije u Jajcu na Wikimedijinoj ostavi

Portal Bosna i Hercegovina