Caspar David Friedrich

Caspar David Friedrich
Romantizam
Gerhard von Kügelgen, portret C. D. Friedricha iz oko 1810.
Biografske informacije
Rođenje5. rujna 1774.
Greifswald, Njemačka
Smrt7. svibnja 1840.
Dresden, Njemačka
Opus
Poljeslikarstvo - crtež - grafika
PraksaKopenhagen, Dresden
Znamenita djela
Križ u gori
Lutalica iznad mora magle
Brodolom Nade
Stijene Rügena
Influencija
Od
Na

Caspar David Friedrich (5. rujna 1774., Greifswald – 7. svibnja 1840., Dresden) je njemački slikar i grafičar; najvažniji predstavnik romantizma u Njemačkoj.

Životopis

Tetschen Altar ili Križ u gori, 1807., 115 × 110.5 cm, Gemäldegalerie, Dresden
Friedrichovo prvo važnije djelo koje raskida s tradicijom prikazivanja oltarnog križa smještajući ga u krajolik.

Caspar David Friedrich je rođen kao šesto od desetero djece u Greifswaldu, lučkom gradiću koji su Prusi anektirali 1815. god. Djetinjstvo mu je obilježeno tragedijom: majka mu je umrla kad mu je bilo sedam godina, mlađa mu je sestra umrla sa samo dvadeset mjeseci, a brat se utopio pokušavajući mu spasiti život u nesreći na klizanju. Studirao je kod J. G. Quistropa na kopenhagenskoj Akademiji umjetnosti, jednoj od najvažnijih u Europi, a potom se preselio u Dresden (1798.). Zajedno s Ph. O. Rundgeom C. D. Friedrich je važan i za književni krug oko Heinrich von Kleista, Novalisa i drugih njemačkih romantičarskih književnika. Njegovim slikama su se divili prijatelj Goethe, a otkupljivao je pruski kralj Fridrik Vilim III., na nagovor 15-godišnjeg princa, koji je kasnije postao Fridrik Vilim IV., a kupovali su ih i car Nikola i veliki knez Aleksandar. No, ipak je Friedrich umro u siromaštvu, a sahranjen je na graoblju Svetog trojstva u Dresdenu.

Proslavljen je tek u kasnom 19. stoljeću, a do 1920-ih njegove slike su otkrili ekspresionistiu, a 1930-ih i nadrealisti i egzistencijalisti. Usponom Nacizma ranih 1930-ih isticana je njegova vrijednost, a padom Nacizma palo je i interesovanje za njegove slike jer su doživljavane kao nacionalističke. Tek je 1970-ih C. D. Friedrich ponovno priznat kao ikona Njemačkog romantičarskog pokreta i slikar međunarodne važnosti.

Djela

Brodolom Nade, 1824., ulje na platnu, 126.9 × 96.7 cm, Kunsthalle, Hamburg.

Prva djela C. D. Friedrich je radio u sepiji i crtežu, a u ulju ostvaruje impozantni Tretschen-Altar (Križ u planini). Najveći domet postiže u krajolicima, magličastim marinama, prizorima brodovlja, stijena, ledenih santi, gotičkih ruševina, i to stvaranjem određene atmosfere, služeći se simboličnim elementima (Brodolom Nade; Krajolik s dugom; Greiswaldska luka). Osobitu pozornost je poklanjao nijansama boja. U Friedrichovim slikama čovjek je često smješten u omalovažavajućem položaju naspram dominantnog krajolika koji, po riječima povjesničara Christophera Johna Murraya, "upravlja gledateljevim pogledom prema metafičkim dimenzijama."

  • Krajolik s dugom, 1810., 59 × 84.5 cm, nepoznata lokacija.
    Krajolik s dugom, 1810., 59 × 84.5 cm, nepoznata lokacija.
  • Opatija među drvećem, 1810., 110.4 × 171 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
    Opatija među drvećem, 1810., 110.4 × 171 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
  • Lutalica iznad mora magle, 1818., 94.8 × 74.8 cm, Kunsthalle, Hamburg.
    Lutalica iznad mora magle, 1818., 94.8 × 74.8 cm, Kunsthalle, Hamburg.
  • Stijene iznad Rügena, 1818., 90.5 × 71 cm, muzej Oskar Reinhart am Stadtgarten, Winterthur, Švicarska.
    Stijene iznad Rügena, 1818., 90.5 × 71 cm, muzej Oskar Reinhart am Stadtgarten, Winterthur, Švicarska.
  • Mjesečina iznad mora, 1822., 55 × 71 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
    Mjesečina iznad mora, 1822., 55 × 71 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
  • Detalj Brodoloma Nade
    Detalj Brodoloma Nade
  • Hrast u snijegu, 1829., 71 × 48 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
    Hrast u snijegu, 1829., 71 × 48 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
  • Meditacija na mjesečini, 1835., 34 × 44 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
    Meditacija na mjesečini, 1835., 34 × 44 cm, Sve-državna galerija, Berlin.

Vanjske veze