PROFILPELAJAR.COM

Likovi u bosanskohercegovačkoj književnosti djeluju nevjerovatni. To je samo prividno. Oni su jednostavni i topli. Borba sa svakidašnjim nedačama i težak život učinili su ih takvim. U djelima Petra Kočića takvi su David Štrbac, Mračajski Proto, Simeun đak, a ima ih i u djelima Ive Andrića. Zvonimir Šubić opisuje starog Timotija u djelu Timotijeva smrt . Bio je starješina u patrijarhalnoj zadruzi. Dan njegove smrti i unukove ženidbe trebao se poklopiti. Star, oronuo i bolestan bavio se svakodnevnim poslovima, misli na unukovu svadbu i učestvuje u razgovoru sina i majstora o mrtvačkom sanduku. Tom prilikom govori " Nijesam se tijesnio cijeloga života pa neću vaa ni pod zemljom". Naredio je da se na dan njegove smrti ne prekida svadba. Timotije umire a iz kuće se istovremeno čuje plač i pjesma. Ovo je prirodno ako se posmatra sam način Timotijevog života. Priču pisac završava riječima – poslije kiše vazduh je mirisao na zemlju. Jakša Kušan u djelu Grijeh Ješue turmana opisuje njegovu povezanost sa sivcem.. Zarekao se bogu da će ga prodati kad je sivac je zanemogao na putu. Prodao ga je i zbog toga ga mući savjest. Dobijeni novac podijelio je prosjacima iako mu je porodica siromašna. Ovdje je pokazano da bosanskohercegovački čovjek nije lukav. Njegov poziv turmana ne znači samo zarađivanje novca već sam njegov život. U mladosti vodio je karavane po cijeloj Turskoj i po Evropi i to mu je ostalo u krvi. Marko Marković opisuje Begu u pripovjeci Na boku koji prevozi putnike sa Drine na Jalu i obratno. Kada je čuo da će njegovo prevozno sredstvo da zamijeni lektrika i automobil znao je šta gubi i da više nema tako prisnog života. Opija se i sin ga ubija dolazeći iz svijeta automobilom kojim ga je htio obradovati.

Uslovi socijalne i nacionalne patnje posebno su pogađala djecu.na neki način stariji su joj se mogli oduprijeti ali to nisu mogla djeca.u momentima izloženosti nasilju starijih djeca su bila nemočna. Svetozar Čorović u djelu U noći opisuje dječaka koji je došao u grad da završi školu. Obavljajući monotone i neugodne poslove šegrta ne doživljava ništa lijepo. Prisječa se kuće i osječa čežnju da se vrati kući. Gazda ga budi iz tih snova i podsječa ga da treba spavati, jer ga sutra čeka posao. On osječa psihičko i fizičko stradanje. U pripovjeci Djetinjstvo Novak Simić opisuje dječaka Ivana Kožara. On je volio oca koji je poginuo u ratu, a majka mu se preudala za kožara Ananija kod koga je on bio šegrt. Izložen stalnim batinama i proganjanjima očuha više ga boli ismijavanje druge djece, a posebno što je Marija,koja ga je jednom zaštitila, rekla da treba da se opere i da smrdi na kožu. Utjehu nalazi u rijeci gdje nalazi stalno nešto novo i ona ga ne ponižava. Očuh ga nalazi na toj rijeci, a ne kod kuće. Tom prilikom on mu izbija oko. Tako da i rijeka postaje uzrok njegovog največeg stradanja i patnje. Isak Samokovlija u pripovjeci Mirijana kosa opisuje djevojčicu koja je bila jako osjetljiva i nježna. Imala je plavu kosu zbog koje su joj se djeca rugala. Olboljela je i izgubila kosu. Dok se igrala sa djecom u dvorištu pojavio se dječak Avram kokji joj razbija nadu da će joj narasti crna kosa.

1878. god u Bosni i Hercegovini na vlast je došla Austro-Ugarska, a s njom i do promjena u samom životu u bosanskohercegovačkog čovjeka. Austro-Ugarskoj cilj je bio da iskiristi bosanskohercegovačka bogatstva, a da bi to ostvarila morala je graditi puteve i nešto industrije. Toje izazvalo siromšenje naroda koje je nastavljeno i kasnije. U pripovjetkama nastalim prije prvog svjetskog rata Petar Kočić opisuje propadanje bosanskih šuma i siromašenje naroda. Za takvo siromašenje nije uzimao uvijek socijalne uslove. U pripovjeci Kroz mečavu kao razlog propasti porodice Relje Kneževića navodi iznwnadnu bolest i pomor. U bogatoj porodici ostala je samo bijeda. Ne interesuje ga uzrok bijede već samo bijeda. od porodice ostao je samo Rela i njegov unuk. Da bi odao pomen porodici idu prodati jedinu kravu. Na tom putu susreću se sa nemilosrdnom prirodom . gine unuk, a onda i sam Relje. U pripovjeci Šuma Borivoje Jevtića u pozadini zbivanja javlja se šuma. Ona je junak kao i Miru Ranković koju su jedne ratne noći odveli žandarmi i izvršili nasilje nad njom. Nakon toga ona je pomjerila pameću. Bila je primjer ljepote i zdravlja, a sada samo bijede. Ovaj događaj priča kočijaš piscui on kaže – Možeš misliti kako je ovim našim šumama. Iskasapili ih, ogoljeli koru sa njih svukli u proleće beli se drveće kao zubi u mrtvačkoj glavi, da ti se duša zemljom opečali i više ne digne. Od strane neprijatelja šuma i djevojka doživjeli su poniženje. Bosanskohercegovački čovjek nije se mirio sa bijedom i siromaštvom dolazila ona od neprijatelja ili domaćih bogataša

PROFILPELAJAR.COM

Bosanskohercegovačka proza

Read other articles:

Ángel Javier Arizmendi

Eduardo Vargas

Armada Ketujuh Amerika Serikat

Whitey Kurowski

إفوسموس

Manuel Sanchís

La Cassa

Imagination (Cee Farrow song)

Helen McNicoll

Utair

Chadli Bendjedid

Karlivka, Donetsk Oblast

Max Castillo (baseball)

世界政區索引

FC Stratford

Advice (EP)

Toussaint Louverture

Van Lanschot Kempen

Pinball

سعفة الرأس