Asklepijad iz Tragila u Trakiji (starogrčki: Ἀσκληπιάδης, 4. vek pne.) bio je starogrčki teoretičar književnosti i mitograf, učenik atinskog govornika Isokrata.[1] Njegova dela nisu sačuvana, ali zna se da je napisao Tragičke teme (Τραγῳδούμενα),[2] u kojima je, u šest knjiga, raspravljao o obradi mitova u grčkoj tragediji.[3] Tragičke teme ponekad se smatraju prvom sistematskom mitografijom.[4] Asklepijad je dao sažetke mitova koji su obrađeni u tragediji ponudivši pri tom detalje i različite verzije svakog mita.[5] Asklepijad se dva puta citira u Pseudo-Apolodorovoj Biblioteci.[6]
Jedan fragment iz Tragičkih tema, u kome se navodi znamenita Sfingina zagonetka, sačuvan je u Atenejevoj Gozbi sofista.[7]
Jedna glosa za Vergilijev izraz Idaeis cyparissis ("čempresi sa Ide") spominje da je kod Asklepijada bila sačuvana jedna keltska verzija mita o Kiparisu, gde se Kiparisa pojavljuje kao kći keltskog kralja Boreje.[8]
References
- ↑ Albin Lesky, A History of Greek Literature, preveli na engleski Cornelis de Heer i James Willis (Methuen, 1966, izvorno objavljeno na nemačkom 1957), str. 667.
- ↑ Felix Jacoby, Fragmente der griechischen Historiker, 12.
- ↑ William Smith (ur.), Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, 1870, s.v. Asclepiades (12).
- ↑ Fritz Graf, Greek Mythology: An Introduction, preveo na engleski Thomas Marier (Johns Hopkins University Press, 1993, izvorno objavljeno na nemačkom 1987), str. 193.
- ↑ Graf, Greek Mythology, str. 193.
- ↑ R. Scott Smith and Stephen M. Trzaskoma, Apollodorus' Library and Hyginus' Fabulae: Two Handbooks of Greek Mythology (Hackett, 2007), str. xxii.
- ↑ Atenej, Deipnosophistae, X, 456b.
- ↑ Timothy P. Bridgman, Hyperboreans: Myth and History in Celtic-Hellenic Contacts (Routledge, 2005), str. 51.
