Usprkos imena, asirologija se ne bavi samo asirskom, nego i babilonskom i sumerskom civilizacijom. Veliki broj glinenih pločica ispisanih klinopisom predstavljaju relativno bogat izvor podataka o najranijem periodu ljudske civilizacije, a arheološke iskopine daju važne podatke o začecima urbanizacije.
Asirologija se, s druge strane, smatra jednom od najzahtjevnijih akademskih disciplina među humanističkim naukama. Za nju je nužno poznavanje nekoliko semitskih jezika od kojih je najvažniji akadski, kao i biblijski hebrejski (radi usporedbe glinenih pločica s podacima iz Biblije). Asirolozi također moraju dobro savladati nekoliko stotina znakova klinopisa, a usprkos niza lingvističkih studija, još uvijek postoje poteškoće u tumačenju drevnih tekstova. Asirolozi također moraju dobro vladati s engleskim, francuskim i njemačkim jezikom kako bi mogli koristiti stručnu literaturu.
