Arhelaj I (grčki: Άρχέλαος Α΄) je bio kralj drevne Makeodnije od 413. do 399. pne. Bio je sin kralja Perdike II i robinje, a nedostatak nasljednog prava je nadoknadio brutalnom likvidacijom strica, rođaka i polubraće, čime je postao jedini nasljednik i tako preuzeo prijestolje nakon Perdikine smrti.
Iako je na vlast došao nasiljem, Arhelaj se iskazao kao mudar državnik. Nakon što je Atena, tradicionalni makedonski neprijatelj u doba peloponeskog rata, teško poražena u sicilijanskoj eskpediciji, Arhelaj se odlučio postati njen saveznik te je opskrbljivati drvom nužnom za njene brodove. Zbog toga su ga zahvalni Atenjani počastili titulama proxenos i euergetes.
S tako stečenim bogatstvom, Arhelaj je poduzeo niz unutrašnjih reformni koje su ojačale makedonsko kraljevstvo. Počeo je kovati novi, kvalitetni novac, graditi tvrdave i ceste, te ojačao vojsku, pogotovo konjicu i hoplitsku pješadiju. Prijestolnicu je premjestio iz Aigaija u Pelu, koja je uskoro postala i važno kulturno središte. Njegov je dvor postao mjesto na kome su se okupljali najpoznatiji pjesnici kao Agaton i Euripid, odnosno slikari kao Zeuksis. Arhelaj je također organizirao i makedonski ekvivalent olimpijskih igara u Dionu, a sam Arhelaj se natjecao i pobijedio u tetriponu na Olimpijadi i Pitijskim igrama.[1]
Prema Elijanu, Arhelaj je ubijen godine 399. pne. od ruke svog paža dok je bio u lovu.[2]
Reference
- ↑ Solinus, 9.16. Pythias et Olympiacas palmas quadrigis adeptus (Hammond and Griffith. A History of Macedonia, 150n5).
- ↑ Aelian. Varia Historia, 8.9.
Vanjske veze