Arapska kafa (arapski قهوة عربيّة, ili samo kahva ), je skuvana kafa od zrna arapske kafe, koja, za razliku od turske kafe, može biti gotovo bistre i zlatne boje. Predstavlja dio velikodušnosti i tradicije gostoprimstva u arapskim državama koje su širom Bliskog istoka razvile različite metode za kuvanje i pripremu kafe. Posluživanje i ispijanje arapske kafe je svakodnevni ritual, a služi se i na svim vrstama okupljanja ili prilikom primanja gostiju.
Postoji nekoliko različitih načina kuvanja kafe u zavisnosti od želje osobe koja ga pije. Neke metode održavaju kafu svijetlom dok je druge mogu učiniti tamnom. Arapska kafa je gorka i servira se nezaslađena s urmama u maloj ukrašenoj šoljici, poznatoj kao fildžan. Kardamom je začin koji se ponekad dodaje, ali se može poslužiti i sa šećerom.
Priprema kafe od niza sastojaka se jednim dijelom odvija pred gostima u obliku ceremonije. Pijenje je povezana sa specifičnim ritualima i pravilima ponažanja. Na primjer, prvo se služe stariji ljudi i gosti, a kafa se mora sipati desnom rukom. Takođe je uobičajeno da osoba koja pije kafu protrese svoju šoljicu da signalizira da je ispijena.
Cvijet arapske kafe iz familije Rubiaceae/Broćike i kafe
Nematerijalna svjetska baština
Arapska kafa je upisano na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana, Katar, Saudijske Arabije i Jordana.[1]
Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 14. zasjedanju koje je održano od 2. do 6. decembra 2024. god. u Asunciónu, Paragvaj.[2]
