Ivan XXIII., rođen kao Baldassare Cossa bio je antipapa katoličke crkve, od 1410. do 1415. u vrijeme Velike zapadne šizme (1378.- 1417.) kad je crkva bila razjedinjena borbama nacionalnih rivala koji su zahtjevali papinski tron.[1]
Nakon studija i doktorata kanonskog prava na Univerzitetu u Bologni, papa Bonifacije IX. dodjelio mu je položaj kardinala 1402.
Između 1403. do 1408. bio je papin nuncij u Bologni.
Kako je bilo nemoguće rješiti spor između dvoje legalno izabranih papa Grgura XII. iz Rima i Benedikta XIII iz Avignona - 1409. učinilo se logičkim da se sazove Koncilu u Pisi i izabere novi papa. Međutim to je samo pogoršalo stvari jer je sad umjesto 2 bilo tri aspiranta na papinski tron.[1]
Nakon kratkotrajnog pontifikata Antipape Aleksandra V. koji je umro u maju 1910. izabran je Ivan XXIII.[1]
On je pod pritiskom cara Svetog Rimskog Carstva Sigismunda Luksemburškog sazvao Koncil u Konstanzu, koji je trebao okončati Veliku zapadnu šizmu. To se nakraju i desilo, jer su svo troje rivala na papinski tron, morali ili podnijeti ostavke ili su bili uhapšeni.[1]
Izvori
Vanjske veze
.svg){kind=small}