Područje rasprostranjenosti tri glavne vrste afričkih bivola
Afrički bivol (lat. Syncerus caffer; afrikaans: wildebeest, tj. „divlja stoka”) je vrsta krupnog goveda iz porodice šupljorožaca (Bovidae) koji obitavaju u afričkim savanama. Afrički bivoli imju visinu do 1,7 m i duljinu do 3,4 metara. Ovi bivoli dosežu težinu i do 900 kilograma, s tim da su mužjaci krupniji od ženki, i spadaju u afričku megafaunu. Nepredvidiva priroda i veličina ovih divova ih svrstava u red najopasnijih afričkih životinja.
Krdo afričkih bivola u Nacionalnom parku Maasai Mara (Kenija)Lubanja afričkog bivola
Odlike
Tijelo i građa afričkih bivola je slična domaćem govedu. Oni imaju relativno kratke noge, vrlo snažno i debelo tijelo i rep koji završava kitnjasto. Oba spola imaju velike rogove snažno zakrivljene prema unutra.
Afrički bivol je zamjetan po svojoj veličini od 1,4 m do 1,7 m u visini i čak preko 4 m u duljinu. Uzgojeni bivoli mogu težiti i do 910 kg, a krave su oko pola toga. Dlaka je tamno smeđa do crne. Rogovi mogu biti dulji od 1 m, a savijeni su prema sredini glave tako da s glavom tvore tipičan štit.
Šumski bivoli su znatno manji, visine od 100–130 cm i duljine tijela od oko tri metra, te težine od oko 200 kg. Ženke su opet manje od bikova, a dlaka im je crvenkaste do žućkaste boje u teladi. Rogovi su im kratki i relativno slabi, snažno povijeni unatrag. Građa tijela im je prilagođena životu u gustoj vegetaciji.
Ponašanje i razmnožavanje
Krava savanskog bivola s teletom
Bivoli uvijek žive u krdu, ponekad u velikim krdima od tisuća jedinki, a ponekad u malim obiteljskim skupinama koje se sastoje od 20-30 jedinki. Među kravama postoji hijerarhijska organizacija, ali su na vrhu odrasli mušžjaci. Stari bivoli žive odvojeno.
Pasu noću, a tijekom dana se odmaraju u hladu. Savanski bivoli preferiraju područja gdje imaju pristup vodi i mogu se rashladiti valjanjem u vodi ili blatu.
Površina njihova staništa ovisi o veličini stada; od 60 do 1.000 kvadratnih kilometara.
Oni su jake i brze životinje koje se mogu kretati brzinama do 55 km na sat, a nepopustljivo napadaju grabežljivce. Prirodni neprijatelj odraslih afričkih bivola je samo lav, dok telad mogu postati žrtvom hijena.
Razmnožavanje ovisi o sušnim i kišnim razdobljima. Krava je trudna 340 dana i teli se nakon kišne sezone kada ima obilje hrane. Majčinska veza krave i teleta je dulja od one u drugih goveda, te mlado ostaje uz majku do dvije godine.
Postoji pet podvrsta koje se mogu križati međusobno:
Savanski bivol (lat. S. caffer caffer) je najveća podvrsta afričkog bivola koja obitava u afričkim savanama i ujedno je najrasprotranjenija. Izrazito su tamne boje i mužjaci teže do 910 kg.
Šumski bivol (S. caffer nanus) je najmanja šumska podvrsta koja se odlikuje mnogo manjom visinom, do 120 cm i prosječnom težinom od oko 270 kg. Toliko se razlikuje od južnjačkog rođaka da ga neki još uvijek smatraju drugom vrstom.
Sudanski bivol ili kratkorogi bivol (S. caffer brachyceros) je međuvrsta između savanskog i šumskog bizona, te se odlikuje srednjim veličinama i težinama; do 600 kg. Javlja se u državama: Sudan, Čad i Niger.
Nilski bivol (S. caffer equinoctialis) je nešto manji i svijetliji od savanskog bivola, a često ga smatraju samo odjelkom sudanskog bivola.
Planinski afrički bivol (S. caffer mathewsi) nije općepriznat kao zasebna vrsta, a obitava na planinskim područjima Istočne Afrike.
Reference
Mammal Species of the World, A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd edition, 2005. ISBN0-8018-8221-4
.jpg)
